Književnost je skup djela kojima se na umjetnički način izražavaju osjećaji i misli, skupi pisanih dokumenata, djela, predložaka, spomenika iz naroda, civilizacije, jezika. Književnost se zbog umjetnosti riječi još naziva i lijepa književnost, odnosno beletristika.
U svom izvornom, najstarijem obliku, djela literature najčešće su individualnog podrijetla ili su podložna stalnoj promjeni. Čak i kad je zabilježen, literarni oblik se hvata i fiksira samo u jednom određenom trenutku svog razvoja.
Ideja o podjeli književnosti prema podrijetlu, prema jezičnim ili nacionalnim obilježjima i prema vremenu nastanka već se dugo prihvaća gotovo bez pogovora, dok pitanje rodova i dalje ostaje otvoreno. Nijedna se podjela književnosti na rodove nije uspjela dokazati kao nešto zakonito, jer podjela književnosti ima više. Koncept u kojoj jedna podjela djeluje kao zakonita i prirodna, u drugoj sredini uopće ne može biti prihvaćena.
Književnost prema podrijetlu
- narodna ili usmena književnost (pjesme, bajke, mitovi, poslovice, zagonetke, pitalice…)
- umjetnička ili pismena književnost (sva književna djela koja su stvorili pisci)
Književnost prema jezičnim ili nacionalnim obilježjima
U velikom broju slučajeva književnost koja je pisana nekim jezikom je u isto vrijeme i dio nacionalne književnosti. Tako je hrvatski jezik i dio hrvatske književnosti. Ipak, u nekim slučajevima postoje i iznimke. Na primjer kada pisci pripadaju još nekoj nacionalnosti uz nacionalnost na temelju jezika kojim pišu (hrvatski latinisti).
Književnost prema vremenu nastanka
Književnost koja je vezana uz neko razdoblje.
- antička
- srednjovjekovna
- humanizam i renesansna
- barok u književnosti, barok u Hrvatskoj
- prosvjetiteljstvo, klasicizam i racionalizam
- romantizam (Hrvatski narodni preporod)
- realizam
- moderna
- avangarda i 20. stoljeće
- suvremena književnost
Književnost prema rodovima
Svaka podjela književnosti na rodove, susreće se sa činjenicom da postoji niz književnih vrsta koje se kreću na području između dva, pa čak i tri roda, a to dovodi u pitanje i sam smisao podjele književnosti na takve velike skupine, stoga se dijeli na manje (podvrste) obilježene temom, radnjom, tonom pisanja, elementima fabule
- lirika – temelji se na zapisivanju osjećaja
- epika – temelji se na pripovijedanju
- drama – temelji se na napetosti, radnji
Književnost prema književnim vrstama
Vrste književnih djela prema temi
- roman za mlade
- socijalna
- psihološka
- pustolovna
- znanstveno fantastična
- povijesna
- ljubavna
Vrste književnih djela prema autorovom tonu
- sentimentalna – autor naglašava osjećajnost u razvoju radnje u djelu i karakterizaciji likova
- humoristična – autor ismijava društvo ili mane pojedinca
- satirična – autor podrugljivo i duhovito osuđuje društvo ili mane pojedinca
Vrste književnosti prema temeljnim elementima fabule
- književnost vremena – pratimo prolaznost vremena u likovima (od mladosti do smrti), karakterizacija protjecanje vremena
- kriminalistička – većinom se odnosi na romane, a u djelima prevladavaju zapreke koje glavni junak ili glavni lik pokušava prevladati
- književnost prostora – djela u kojima pratimo elemente glavnog lika i njihova kretanja kroz različite prostore i sredine
- književnost karaktera/lika – djela gdje se u središte stavlja oblik psihološkog karaktera
Odgovori