• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Obrazovanje
  • Lektire
  • Pjesme
  • Književnost
  • Jezik
  • Knjige
Pitanja za višu ocjenu >>

Kratka priča

Kratka priča je oblik narativne proze, koji se svojom duljinom i tematskom kompozicijom razlikuje od crtice, priče, pripovijetke ili novele i romana. Od crtice je dulja, a od svih ostalih oblika narativne proze kraća.

Kratka priča se po svojoj strukturi razlikuje od ostalih proznih oblika po tome što ima jednostavnu, najčešće samo jednu radnju koja može stajati samostalnu kao cjelinu po svom uvodu, zapletu, vrhuncu i raspletu unutar svoje dužine. Ova forma najčešće zahtjeva tek jednog ili nekolicinu likova čiju sudbinu i karakterizaciju pratimo unutar radnje. Početak priče nerijetko počinje bez uvoda, te se čitatelj samo ubaci u tok radnje, saznajući usput njenu bit. Unutar glavne radnje, kratka priča ne bi smjela sadržavati mnogo pozadinskih događanja, već se koncentrirati na onaj primarni koji do kraja priče mora i završiti te pritom prenijeti jasnu poruku. Prema Edgaru Allanu Pou i njegovom eseju “Filozofija kompozicije” iz 1846. godine,, kratka priča bi se trebala moći pročitati odjednom. Ona pritom mora ostaviti dojam da je njome dovršena tema te iznesena cjelovita ideja.

Što se tiče dužine, kratkom pričom se najprije smatralo djelo do 7500 riječi. U novije vrijeme smatra se da bi dužina kratke priče trebala biti od 1000 do 20000 riječi, iako neki urednici šire duljinu ove forme pa kratku priču ograničavaju na djelo od 9000 do 27000 riječi tj. Od 5 do 15 kartica teksta (kartica teksta sadržava 1800 znakova s razmacima).

Kratka priča se kao književna forma razvila iz starih grčkih pripovijesti, poput Homerove “Ilijade” i “Odiseje” koji su, iako u stihovima zbog lakše pamtljivosti, zapravo bili zbirke kratkih pričica, s vlastitim temama i poukama, koje su se mogle prepričati odjednom. Ezopove basne su nastavile taj trend samodostatnih kratkih priča, sve dok se u 14. stoljeću nisu počele zapisivati priče iz usmene predaje, same po sebi kratke i poučne. Tada su nastale prva značajna djela ovako kratke forme, među kojima su najpoznatiji Boccacciov “Decameron” i Chaucerove “Canterburyjske priče”.

Suvremena kratka priča se kao zaseban žanr pojavila u 19. stoljeću. Prvim kratkim pričama smatraju se bajke braće Grimm, objedinjene u zbirku “Bajke” 1824. godine. Odmah uz njih tu su Gogoljeve “Večeri na majuru kod Dikanjke” iz 1831., a onda i “Priče Groteske i Arabeske” Edgara Allana Poea iz 1839. godine. Kako je krajem 19. stoljeća rastao broj tiskanih časopisa, tako je rasla potražnja za kraćim proznim vrstama, pričama fikcije ne dužim od 15 000 riječi, koje će se zbog svoje tematske sažetosti i kratkoće moći objavljivati u njima.

Sredinom 20. stoljeća kratka priča doživljava svoj vrhunac i to nakon što je časopis Life objavio kratku priču Ernesta Hemingwaya “Starac i more”, te je naklada od 5 300 000 primjeraka prodana u dva dana.

Danas je kratka priča, pored romana, još uvijek najtraženiji i najčitaniji prozni oblik. Mnogi pisci objavljuju svoje zbirke kratkih priča, tražene upravo jer se priče kao samostalne jedinice mogu brzo pročitati, a svejedno biti zanimljive. Kratke priča su najtraženiji prozni oblik književnih natječaja, upravo jer se kroz jednokratno čitanje može filtrirati dobra priča od loše, a njen sadržaj može se ne samo štampati u novinama, već i u novije vrijeme objavljivati i na Internetu.

Kratka priča se trenutno razvija u i formu bloga, te se jednostavnije nego ikad autori okupljaju i objavljuju u digitalnim zbirkama, na raznim web-stranicama, podcastima i slično.

Svi pojmovi iz književnosti >>

Kako pisati lektire



Zaprati Kralja Lektira!


Savjeti

  • Upute za pisanje eseja
  • Upute za lektiru
  • Bilješke tijekom čitanja lektire
  • Dnevnik čitanja lektire
  • Najbolje vrijeme za čitanje lektire
  • Čitanje s razumijevanjem
  • Kako brzo pročitati lektiru
  • Kako zavoljeti čitanje lektira
  • Kako napisati lektiru
Pregled svih savjeta >>

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Zaprati Kralja Lektira



Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Tin Ujević Vesna Parun Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlata Kolarić-Kišur Zlatko Krilić
Popis svih autora >>

Zadnje objave

  • 10 grešaka kod pisanja lektire i kako ih izbjeći
  • Kako napisati lektiru
  • Sto godina samoće
  • Iz velegradskog podzemlja
  • Homersko pitanje
  • Homersko pitanje – teorije
  • Charlie i tvornica čokolade
  • Anđeo u zvoniku
  • Zeleni pas
  • Alkar

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Savjeti
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2025. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija