Seljačka buna povijesni je roman Augusta Šenoe koji je 1877. objavljivan u Vijencu, a 1878. godine objavljen je kao knjiga. Roman nosi podnaslov "Historička pripovijest XVI. stoljeća" pa se može promatrati kao povijesna monografija u formi romana. Na početku romana ističe se da je roman posvećen Mihovilu Pavlinoviću, vođi hrvatskog preporoda u Dalmaciji, kojega je Šenoa … [više]
August Šenoa
August Šenoa je jedno od najvećih imena hrvatske književnosti te najutjecajniji hrvatski književnik iz 19. stoljeća. Koliko je bio priznat i cijenjen u vrijeme dok je djelovao svjedoči i razdoblje u hrvatskoj književnosti koje je dobilo ima prema njemu. Šenoino doba obuhvaća vrijeme oko njegove smrti.
August Šenoa se rodio 14. studenog 1838. godine u Zagrebu, a dok je živio s roditeljima zavolio je umjetnost. Godine 1848. nakon smrti majke vraća se u Zagreb da završi osmi razred. Nakon što je završio osnovnu školu August se zaputio prema rođacima koji su živjeli u Pečuhu.
U Pečuhu je završio prvi razred srednje škole da bi se vratio u Zagreb i 1857. godine maturirao. Dok je išao u gimnaziju pisao je stihove na hrvatskom i njemačkom jeziku. Nakon srednje škole u gornjogradskoj gimnaziji upisao je Pravoslavnu akademiju
Krajem 1859. godine nastavlja studirati pravo u Pragu. Tamo se zadržava sve do 1865. godine, a kako nije na vrijeme položio niti jedan ispit bio je prisiljen baviti se žurnalistikom nakon čega se vraća u Zagreb i počinje raditi u redakciji Pozor.
Kada se vratio u Zagreb dobio je posao gradskog bilježnika, a 1868. godine se vjenčao sa Slavom pl. Ištvanić. Godine 1872, postao je ravnatelj Hrvatskog zemaljskog kazališta, a neko je vrijeme djelovao kao dramaturg.
U to je vrijeme 1871. godine izašao roman "Zlatarevo zlato", a dvije godine kasnije postao je senator i napustio rad u kazalištu. Neko vrijeme bio je dio Narodne stranke, a osim što se angažirao u politici Šenoa je prevodio na hrvatski jezik s engleskog, njemačkog, češkog i francuskog jezika.
Od 1874. godine pa sve do svoje smrti uređivao je časopis "Vijenac". Umro je 13. prosinca 1881. godine od posljedica upale pluća koju je dobio dok je pomagao unesrećenima nakon Velikog potresa 1880. godine.
Široj javnosti je postao poznat kada je počeo raditi kao dopisnik za "Obzor". Zahvaljujući Šenoi feljton je postao literarni žanr, pa je tako u poznatoj seriji feljtona "Zagrebulje" opisivao negativne posljedice koje su konformizam i licemjerje ostavili na svakodnevni život u Zagrebu.
Vrijeme dok je pisao za časopis i djelovao kao novinar ostat će zapamćeno po kritiziranju društva. Radio je i kao kazališni kritičar dajući prijedlog novog programa i analizirajući stanje glumišta.
Najviše je ostao zapamćen kao pisac romana. Unatoč tome što je pisao o suvremenim događajima, najznačajniji dio njegova stvaralaštva su povijesni romani poput: "Čuvaj se senjske ruke", "Zlatarevo zlato", "Diogeneš", "Seljačka buna" i "Kletva" koju nije uspio dovršiti. U spomenutim djelima opisuje događaje iz hrvatske povijesti.
Jedna od njegovih djela su: "Seljačka buna", "Zlatarevo zlato", "Prosjak Luka", "Mladi gospodin", "Prijan Lovro", "Diogeneš", "Kanarinčeva ljubovca" i "Zagrebulje"...
Njegove pjesme su zahvaljujući raznim temama bile prilagođene širokom krugu čitatelja, a tu se najviše misli na: "Hrvatska pjesma", "Na Ozlju gradu", "Budi svoj"...Bio je popularniji kao socijalni nego kao ljubavni pjesnik.
Pisao je i povjestice, pripovjedna djela s povijesnim motivima kao što su "Anka Neretvanka", "Propast Venecije", "Smrt Petra Svačića", "Šljivari"...
Branka
Branka je djelo Augusta Šenoe, prvi put objavljeno 1881. godine, u vrijeme kada je on već bio bolestan. Šenoa je bio urednik Vijenca, vodećeg književnog časopisa u kojem su objavljeni brojni njegovi tekstovi, a među njima i Branka. Zanimljivo je da Šenoa u ovom romanu miješa arhaične i jezične izraze toga vremena te koristi pravopisne postupke koji se danas više ne … [više]
Čuvaj se senjske ruke
Čuvaj se senjske ruke kratak je povijesni roman koji je podijeljen na 17 odlomaka u kojima se govori o osobama i događajima s početka 17. stoljeća u gradu Senju, odnosno o tvrđavi Nehaj koja je simbol toga grada. Autor ovog djela je August Šenoa koji je svojim književnim radom obilježio ne samo vrijeme u kojem je djelovao i živio, već je postavio norme i temelje književnosti … [više]
Prosjak Luka
Socijalno-psihološka pripovijetka "Prosjak Luka" zanimljivo je djelo puno moralnih pitanja i dubokih ljudskih emocija. Glavno pitanje koje se provlači cijelim djelom je Što čovjeka čini čovjekom?. Prosjak Luka tijekom svojega života osjećao se svakako, no nikad poput čovjeka. "Vidiš, mene je srce boljelo da su drugi pošteni, a ja da nijesam. Zašto ne bih i ja bio, zar sam ja … [više]
Prijan Lovro
"Prijan Lovro" pripovijetka je nazvana i "praška novela", nastala dok je Šenoa studirao u Pragu, napisana 1873. godine. Novela ima autobiografske elemente, ali samo kao sporednu radnju. Naime, glavni lik, bio je Šenoin cimer u Pragu i sve što je Lovro doživio Šenoa je vjerodostojno i realistično prepričao. Novela se odvija retrospektivno, odnosno priča o prijanu Lovri počinje … [više]
Karanfil s pjesnikova groba
"Karanfil s pjesnikova groba" pripovijetka je Augusta Šenoe, pisana kao njegovo osobno svjedočanstvo o tome kako se kao književnik i borac za svoju narodnost okrenuo ka borbi protiv germanizacije, a za slavenstvo. U ovoj priči međusobno se isprepliću dvije radnje. Prvoj je ideja prikazati ideologiju slavenstva; ona govori o nekim političkim i društvenim odlikama Šenoina doba, … [više]
Kugina kuća
"Povjestice" Augusta Šenoe su u vrijeme kada su napisane bile vrlo popularne pjesme koje su svi rado čitali. Razlog tomu je zasigurno to što su napisane u domoljubnom štihu koji je bio u skladu s onovremenskim političkim idejama. Uz to, govorile su o nekim narodnim običajima i običnim ljudima s kojima se čitateljstvo moglo lako poistovjetiti. Radi se o kraćim ili dužim … [više]
Kameni svatovi
"Povjestice" Augusta Šenoe su u vrijeme kada su napisane bile vrlo popularne pjesme koje su svi rado čitali. Razlog tomu je zasigurno to što su napisane u domoljubnom štihu koji je bio u skladu s onovremenskim političkim idejama. Uz to, govorile su o nekim narodnim običajima i običnim ljudima s kojima se čitateljstvo moglo lako poistovjetiti. Radi se o kraćim ili dužim … [više]
Kanarinčeva ljubovca
Pripovijetka "Kanarinčeva ljubovca" objavljivana je 1880. godine u "Vijencu" (brojevi 45-52). Pripada nizu Šenoinih pripovijetki napisanih i objavljenih između 1876. i 1880. godine. "Kanarinčeva ljubovca" objavljena je pretposljednja. Smatra se Šenoinom antologijskom pripovijetkom, koja predstavlja i piščev pripovjedački umjetnički maksimum. Pripovijetke su mu uglavnom … [više]
Propast Venecije
"Propast Venecije" pripada povjesticama Augusta Šenoe, poznatog hrvatskog pjesnika, prozaista, novinara, gradskog službenika, koji je obilježio cijelo jedno razdoblje u hrvatskoj književnosti - protrealizam, koji se po njemu još naziva i "Šenoino doba". August Šenoa stvarao je usred razdoblja romantizma i narodnih preporoda koji su zahvatili Europu u prvoj polovici 19. stoljeće … [više]
