Hedda Gabler

Hedda Gabler obrađena lektira Henrika Ibsena. Lektira sadrži kratak sadržaj, analizu djela, književne elemente, analizu likova i bilješku o piscu, sve potrebno za kvalitetnu obradu i aktivno sudjelovanje u nastavi.

Analiza djela

Drama Hedda Gabler autora Henrika Ibsena pokazuje jedinstvo vremena i prostora, čestog stilskog mehanizma proze i drame u kojem se cijela fabula događa u jednom ograničenom prostoru te u veoma kratkom vremenu.

Sam naziv drame je prikladan zbog toga što cijela priča govori o tragediji Hedde Gabler koja, zbog vlastitog nezadovoljstva gubitkom aristokratskog života nakon udaje u buržoazijsku obitelj, pravi spletke te manipulira tuđim sudbinama kako bi drugima napakostila.

Tragedija Hedde Gabler kao lika ne nalazi se samo u njezinu samoubojstvu, već u potpunoj nemogućnosti da se promjeni kao osoba te prilagodi na novi život, bez da zapada u melankoliju koju iskaljava na drugim ljudima. Ovo saznajemo kada Hedda govori Lovborgu “neka ima lijepu smrt”, što se može protumačiti kako ona svoj život, a tako i živote drugih ljudi, smatra nadasve ružnima i nezadovoljnima, zbog čega su jedine nade koje ona ima nade za to da će barem u smrti biti sretna.

Praznina Heddina života pokazuje se i u drugim stvarima, poput toga što zabranjuje Tesmanu da koristi riječ “nas” i “mi” kada govori o sebi i svojoj ženi Heddi, u tome što u potpunosti ignorira činjenicu da je trudna, tome što je zabavlja što se Tesman brine oko toga hoće li imati dovoljno novca da joj ugodi te u tome na koji način manipulira sve oko sebe.

Heddin život ravna se aristokratskom estetikom ljepote i novca, a ne moralom koji za nju ne znači mnogo. Svi muški likovi su zapravo zaljubljeni u Heddu zbog njezine ljepote, što ona bez razmišljanja iskorištava.

Brack, unatoč svojim manama, želi iskreno biti Heddin prijatelj, a Tesman želi da ga ona jedinom uistinu zavoli, no sve su te ideje po Heddinu mišljenju ništavne jer smatra kako nitko od njih nije na njezinoj razini. Zbog te popularnosti koju uživa, Hedda lako ostvaruje svoju društvenu moć među drugim likovima, zbog čega ih može manipulirati za svoju zabavu bez da oni uopće znaju što se događa. Na neki se način može reći kako je Heddina moć tolika da njezino samoubojstvo dovodi do uništenja živote ostalih likova.

Književni elementi

Književni rod: drama

Književna vrsta: tragedija

Vrijeme radnje: jedan dan i noć

Mjesto radnje: dnevni boravak Tesmanovih te susjedna manja soba

Tema: Heddina borba s egzistencijom za koju smatra da je lišena uzbuđenja, zarobljena u braku i društvu u kojem nije dopušteno da bude ono što stvarno je.

Ideja: Ne možemo se uvijek osloniti na svoje snove. U društvu s nametnutim pravilima treba oprezno i lukavo ostvarivati svoje ciljeve.

Kratak sadržaj

Radnja ove drame odvija se u Tesmanovu dnevnom boravku te susjednoj manjoj sobi. Jurgen i Hedda (djevojački Hedda Gabler) su tek oženjeni bračni par koji se upravo vratio sa šestomjesečnog medenog mjeseca. Hedda je aristokratkinja te ima razvijen ukus za skupe i fine stvari. Otkrije se kako je Hedda trudna. Na početku prvog akta, Tesmanova teta Julle dođe u posjetu. Julle je odgojila Tesmana te mu još uvijek pomaže financijski te njih dvoje imaju blisku vezu. Hedda, s druge strane, ne voli tetu Julle te je Tesman zatraži da bude pristojnija prema Julle, no vidljivo je da Heddu pretjerano ne zanimaju niti Tesman niti Julle.

Ubrzo dođe gospođa Elvsted, donoseći novosti o tome kako se Tesmanov akademski protivnik, Ejlert Lovborg, vratio u grad. Lovborg je nekoć bio briljantan, ali se propio, no priča gospođe Elvsted tvrdi kako je prestao piti te se nanovo oformio, no gospođa Elvsted se sama ne čini baš uvjerena u to. Hedda nagovori Tesmana da ostavi nju i gospođu Elvsted same, te ju nagovori da joj kaže istinu o Lovborgu. Gospođa Elvsted objasni Heddi da se boji kako će Lovborg ponovo početi piti te da je došla posjetiti Lovborga bez da njen muž išta o tome zna, jer on i dalje drži Lovborga za pijanicu. Gospođa Elvsted nakon toga otiđe.

Dolazi sudac Brack te donosi tračeve iz grada sa sobom o tome kako je Lovborg jako uspješan te da mu je navodno ponuđen posao na Sveučilištu kojeg je Tesman htio dobiti za sebe. Brack odlazi, a Tesman se povjeri Heddi da će morati smanjiti troškove ako ne dobije posao na Sveučilištu.

U drugom činu, Brack se vraća kasnije toga dana te zatekne Heddu kako se igra pištoljima, iz dosade. Oni razgovaraju te se slože kako bi trebali biti dobri prijatelji jer su im karakteri slični. Hedda kaže Bracku koliko joj je bilo dosadno na medenom mjesecu te kako nema nekih posebnih osjećaja prema kući koju je Tesman za nju kupio misleći da ona jako želi tamo živjeti. Ubrzo dolazi Tesman te se razgovor prebacuje na momačku zabavu koju kasnije te noći organizira Brack.
Neočekivano dolazi Lovborg te razgovara s Heddom dok Tesman i Brack piju u susjednoj sobi. Dolazi gospođa Elvsted te Hedda zlobno uputi Loveborga na nju, govoreći mu kako se ona brinula da će on ponovno početi piti. Čim se to spomene, Loveborg iz inata odluči piti te se pridruži Tesmanu i Bracku u susjednoj sobi te kasnije ode s njima na momačku zabavu. Gospođa Elvsted je uzrujana i osjeća krivnju, ali Lovborg joj obeća da će se vratiti za nekoliko sati da je otprati kući.

Treći čin se odvija netom prije zore. Gospođa Elvsted sjedi u boravku čekajući Lovborga da se vrati, a Hedda spava na kauču. Ona se ubrzo probudi te kaže gospođi Elvsted neka ode spavati u njezinu sobu. Dolazi Tesman te uznemireno kaže Heddi kako ima u posjedu Lovborgov rukopis, koji je ovome ispao kad se vraćao pijan kući. Tesman odluči ipak vratiti Lovborgu njegov rukopis, ali je pozvan ka svojoj tetu Rini koja je na samrti.

Vraća se Brack te kaže Heddi da je Tesman otišao kući taman prije nego li se Lovborg ponovo uvalio u probleme, te da je Lovborg uhićen. Brack odlazi te se pojavljuje Lovborg koji je nekako izašao iz pritvora. U dnevnom boravku zatekne Heddu te joj u očaju kaže kako je uništio svoj rukopis, no kasnije prizna da ga je izgubio zbog pijanstva te kako se želi ubiti zbog toga. Hedda i dalje taji da ona ima Lovborgov rukopis u kući, te mu umjesto rukopisa da u ruke jedan od svojih pištolja, kazavši mu neka ima lijepu smrt. Lovborg odlazi, a Hedda spali rukopis, nazvavši ga djetetom Lovborga i gospođe Elvsted koje oboje prezire.

Četvrti čin počinje u zatamnjenoj dnevnoj sobi Tesmanovih u koji dolazi teta Julle. Svi su odjevenu u crninu. Ubrzo kroz dijalog saznajemo kako je teta Rina umrla. Julle odlazi shrvana. Pojavljuje se gospođa Elvsted, objašnjavajući prisutnima da je Lovborg u bolnici. Odmah nakon nje u dnevni boravak upada Brack, koji potvrdi da je Lovborg zaista u bolnici, no da je već umro, propucavši sam sebe u prsa. Tesman i gospođa Elvsted odluče nanovo sastaviti Lovborgov rukopis na temelju njegovih bilježaka te knjiga koje je sačuvala gospođa Elvsted. Kada se gospođa Elvsted udalji, Tesman se povjeri Heddi kako je Lovborgova smrt zapravo bila jako ružna nesreća, u kojoj je pištolj slučajno opalio, no da se zna kako je pištolj pripadao Heddi. Tesman sumnja kako je upravo Hedda dala pištolj Lovborgu.

Hedda odlazi iz dnevnog boravka te neko vrijeme svira klavir, nakon čega se sama upuca onim drugim pištoljem koji joj je preostao.

Analiza likova

Likovi: Hedda Gabler, Jurgen Tesman, Julle Tesman, Sudac Brack, Ejlert Lovborg, Gospođa Elvsted, Berte, Teta Rina

Hedda Gabler – Aristokratska kćer Generala Gablera koja je od djetinjstva navikla na najveće luksuze te životu u visokoj klasi. Na početku drame saznajemo kako je udana za Jurgena Tesmana, akademika kojem društvo pretpostavlja svijetlu budućnost, ali koji kao takav nema mnogo novca te ne živi životnim stilom na koji je navikla Hedda. Hedda je inteligentna, lijepa, nepredvidljiva, često zlobna i nepoštena mlada žena koja voli manipulirati drugim ljudima kako bi oni napravili sve što ih zatraži.

Jurgen Tesman – Tesman je drag, druželjubiv i pametan momak koji radi sve u njegovoj moći ne bi li ugodio svojoj novoj ženi. Zbog prevelike ljubavi prema njoj koju idolizira, Tesman uopće ne primjećuje kakva je Hedda osoba te još manje primjećuje da ona manipulira njega te sve njegove prijatelje. U drami, Tesman često ispada jako naivan, čak i blesav u toj naivnošću koja je nalik djetinjoj, osobito kada iznervira Heddu ponašajući se nedovoljno zrelo za svoje godine. Zbog tog kontrasta publika ima razloga da simpatizira s Heddom u takvim situacijama, kada bi zapravo trebala simpatizirati s Tesmanom. Tesman se nada dobiti profesorsko mjesto na Sveučilištu kao profesor povijesti, no u tome se planu neprestano natječe s bivšim kolegom te akademskim protivnikom Ejlertom Lovborgom. Na početku drame se čini kako je neupitno da će Tesman dobiti profesorski položaj, jer se Lovborg propio, zbog čega je Tesman sretan. Tesmana je odgojila njegova teta Julle.

Julle Tesman – Jurgen ju zove samo ‘teta Julle’ kako se pojavljuje i u drami. Julle je dobroćudna starija žena koja ima veliki smisao za empatiju, zbog čega stalno nastoji pomoći drugima. Nakon smrti Tesmanovih roditelja, ona ga uzima k sebi te odgaja kao vlastito dijete. Julle neprestano sanjari te nagovara Tesmana i Heddu da imaju djecu, misleći kako bi im svima to uljepšalo život, no Hedda se čini nezainteresiranom. Teta Julle se svojski trudi zavoljeti Heddu unatoč njezinoj hladnoći, no razlike u njihovu odgoju te društvenom statusu pokažu se prevelike da bi našle zajedničke teme. Teta Julle živi s bolesnom tetom Rinom, drugom Tesmanovom tetom, te je veoma uzrujana kada Rina premine.

Sudac Brack – Brack je suda relativno niskog položaja, no voli se pokazivati sa svojoj titulom. On je bliski prijatelj Tesmana i Hedde, te često posjećuje njihovu kuću u kojoj je uvijek dobrodošao. Sudac Brack ima puno poznanika te veza na visokim mjestima, zbog čega je uglavnom prvi koji prenese informacije i tračeve Tesmanovima o tome kolike su šanse da Tesman dobije visoku poziciju na Sveučilištu. Brack voli visoko društvo te voli manipulirati ljudima i miješati se u njihove poslove, zbog čega veoma brzo razvije iznimno blisko prijateljstvo s Heddom, s čijim se brojnim mišljenjima slaže. On je ciničan, pričljiv čovijek koji ne spreže pred ničim ne bi li ostvario svoje egocentrične planove.

Ejlert Lovborg – Lovborg je problematični genije te Tesmanov najveći protivnik jer o njemu ovisi Tesmanova financijska budućnost. Nakon serije skandala, problema, tučnjava te pijančevanja, Lovborg je postao izopćenik iz javnosti te nitko s njim ne želi razgovarati, a kamoli se družiti ili biti viđen u njegovom društvu. Lovborg nekako uspije naći izlaza iz svog pijančevanja te napiše knjigu s kojom se vrati u društvo gdje ga ponovno svi hvale zbog njegove briljantnosti. Nakon brojnih odličnih recenzija, Lovborg piše drugu knjigu, čiji rukopis nosi sa sobom no izgubi kad se pijan vraća kući. Iako je veoma inteligentan te uglavnom dobar čovijek, Lovborg nije ni u čemu umjeren, zbog čega mu je gospođa Elvsted pomagala pri pisanju oba rukopisa. Nekoć davno, Lovborg je imao blisku vezu s Heddom, iako se ne zna da li je to bila romantična ili prijateljska veza.

Gospođa Elvsted – Gospođa Elvsted je dobra, često naivna, pasivna, blaga i optimistična žena. Gospođa Elvsted i njen muž zaposlili su Lovborga kao učitelja svojoj djeci, te je gospođa Elvsted postala dobra prijateljica Lovborga kojem je zbog toga pomagala pri pisanju rukopisa te napredovanju u njegovoj akademskoj karijeri. Na imanju gospođe Elvsted Lovborg se oporavio od pijanstva jer nije išao u grad gdje inače izaziva probleme. Čim se Lovborg odluči preseliti s imanja natrag u grad, gospođa Elvsted dolazi do Tesmanovih da ih zamoli neka brinu za Lovborga, jer se boji kako bi se ovaj mogao opet propiti. Radnje gospođe Elvsted motivirane su isključivo prijateljstvom i dobrim namjerama, no na kraju njezine radnje dovedu do loših okolnosti po Lovborga. Gospođa Elvsted išla je s Heddom u školu kada je bila mala te se jasno sjeća kako ju je Hedda neprestano maltretirala iz izmišljenih razloga.

Berte – Berte je manji lik koji se u stvari zove George, te je Heddina i Tesmanova služavka koja je prije radila u kućanstvu tete Julle. Berte se trudi udovoljiti Heddi, no čini se da je to nemoguće te ju Hedda neprestano maltretira.

Teta Rina – Tesmanova i Julleina rođakinja koja je teško bolesna na početku drame, te na kraju umre. Uopće se ne pojavljuje na pozornici, no saznajemo kroz dijalog da je pomogla tetu Julle pri odgajanju Tesmana.

Bilješka o piscu

Henrik Johan Ibsen bio je jedan od najvažnijih dramatičara druge polovice 19. stoljeća. Svojim je djelovanjem kroz duži niz godina ostao zapamćen kao književnik s jednim od najvećih utjecaja na dramu. Stvarao je pedeset godina te je u tom vremenu osigurao norveškoj drami bitno mjesto u književnosti Europe.

Henrik Johan Ibsen rodio se 20. ožujka 1828. godine u malom mjestu Skien na južnom dijelu Norveške u cijenjenoj obitelji. Nažalost kada mu je otac morao zatvoriti veletrgovinu koja se bavila proizvodima od drveta i nakon što ih je ostavio, majka je bila prisiljena napustiti dosadašnje mjesto stanovanja i s petero djece preseliti u kuću u naselju Venstrop.

Budući da je ostao sam s majkom u dobi od sedam godina, kada ih je njegov otac napustio već kao dijete bio je obilježen. Tada se to smatralo sramotnim činom. Tu možda leži i sjeme tematika kojima se kasnije bavio – realističke drame motivirane norveškom svakodnevicom. Svojim realističkim dramama u kojima je centar bio razvoj pojedinca i njegova karaktera, utjecao je neizmjerno na razvoj drame u 20. stoljeću, zbog čega ga se i smatra ocem moderne drame.

Henrik se s obitelji preselio u malu kuću, a na čijem se mjestu danas nalazi Memorijalni muzej. Nije trebalo dugo da mladi Henrik pokaže umjetničku crtu. U kući koja im je bila dom Henrik je često uveseljavao članove obitelji tako što je organizirao i prikazivao lutkarsku predstavu “Izabela Španjolska i vitez Fernando”.

Sve je sam napravio, napisao tekst, napravio kulise i lutke te pripremio blagajnu jer je za svako prikazivanje predstave tražio 25 novčića. Nije imao više od devet godina kada je krenuo s pisanjem drama, a budući da ih je otac napustio već je s četrnaest godina morao tražiti posao kako bi pomogao majci u prehranjivanju obitelji.

Život ga na početku njegova stvaranja i djetinjstva nije previše mazio. Odlazak oca tada se smatrao velikom sramotom i zbog toga nije čudno što će se upravo taj događaj odraziti na Henrikovo stvaralaštvo.

Nakon što je napunio četrnaest godina i dobio prvi posao Henrik se sve više osamostaljivao da bi ubrzo preselio u mjesto Grimstad gdje je radio kao pomoćnik u ljekarni i tako se pripremao za studiranje medicine.

Snove o tome da jedan dan postane liječnik ubrzo je zamijenila nova ideja i želja. Sve je više vremena posvećivao književnosti, ali ni to nije išlo lako. Bez obzira na to što je imao pomoć prijatelja koji mu je trebao olakšati tijekom objavljivanja djela “Catalina”, prodao je svega nekoliko primjeraka knjige. Henrik se nije dao pokolebati nego je nastavio u želji da mu jednom krene.

Godine 1851. počeo je raditi kao dramaturg u Bergenu u kazalištu, a nakon što je 1863. godine dobio stipendiju, za njega je Bjornstjerne Bjornson prikupio veliku svotu novaca kako bi mu omogućio da otputuje van granica Norveške. Bio je u braku sa Suzannah Thoresen s kojom je imao dijete te još jedno izvanbračno koje je dobio kada je imao 18 godina s kćeri vlasnika ljekarne u kojoj je radio.

Ubrzo je počeo sa stvaralačkom fazom i dramama po kojima je ostao najpoznatiji. U prvom dijelu stvaranja njegove drame su u duhu romantike ali iz pučke sage i povijesti. Suvremenu dramu napisao je 1862 godine pod nazivom “Komedija ljubavi”.

Pošto nije bilo zadovoljan uspjehom svog djela odlazi u Italiju te nakon toga u Njemačku. U inozemstvu će stvoriti većinu svojih djela i to u razdoblju od 1864. do 1891. godine.

Prve pjesničke drame su mu bile “Brand” 1866. godine te “Peer Gynt” 1867. godine. Njegove drame se bave kritiziranjem društva i lažnog morala te u isto vrijeme u prvi plan stavlja čovjeka koji ne živi po društvenim pravilima.

Njegova najpoznatija djela su “Lutkina kuća”, poznata kao “Nora”, “Sablasti”, “Neprijatelj naroda”, “Divlja patka” i “Žena s mora”.

Henrik Ibsen umro je 23. svibnja 1906. godine u Oslu.

Autor: T.G.