• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Knjige
  • Lektire
  • Pjesme
  • Biografije
  • Književnost
  • Jezik
Pitanja za višu ocjenu >>
Pitanja za višu ocjenu >>

Drama

Drama je književna vrsta teksta napisanog u dijalozima. Kroz dramu se prikazuju govorni sukobi osoba. Kada bi preveli samu riječ “drama” s grčkog jezika, ona bi značila – radnja.

Pod dramom se u širem smislu misli na svako djelo kojem je cilj prikazivanje na pozornici bez obzira na samu karakteristiku drame. Iz tog razloga drama može biti i komedija i tragedija. U užem smislu drama označava tekst u kojem se prikazuje neki tragičan događaj. U njemu može biti i komedije, a bitno je da ne završi tragično.

Kroz dramu su obuhvaćene književne vrste za izvođenje na pozornici, a smisao će dobiti tek kroz kazališnu predstavu. Danas se sve češće pišu i drame za izvođenje na radiju ili na televiziji. To su radio-drame i televizijske drame.

U novije vrijeme sve se više mogu uočiti i monološke drame. Monološke drame su dramski tekstovi u kojima samo jedno lice tumači cijeli dramski sukob.

Drama se može sastojati i od jednog čina i tada se ona zove drama jednočinka. Takva vrsta drame se odriče razgranate radnje, a često je svedena samo na jedan lik – monodrama.

Na razvoj drame u europskoj književnosti uvelike su utjecale tragedija i grčka komedija. U srednjem vijeku razvio se tip drame prema crkvenim vjerskim obredima, a naziva se mirakul, misterij i moralitet. U hrvatskoj književnosti takve drame se zovu prikazanja. Kroz prikazanja obrađuju se teme vezane uz Kristov život, kao i teme vezane za život mučenika i svetaca.

Što se tiče renesansne komedije, ona slijedi tradiciju antike. Njezin utjecaj se vidi u dijelima našeg komediografa Marina Držića. Dramska umjetnost u renesansi je svoj vrhunac postigla kroz stvaranje Williama Shakespearea.

U klasicizmu ponovo oživljava antička drama, dok se romantizam suprotstavlja klasicističkoj drami.

U 20. stoljeću pojavio se i teatar apsurda. Kroz takve drame se teži da se na što bolji način prikaže samoća, izgubljenost, strah i tjeskoba čovjeka modernog društva.

Kod pisanja drame postoji predložak na temelju kojeg će sve biti napisano za moguću kazališnu izvedbu.

Dramski tekst se dijeli na:

  • popis osoba koje se pojavljuju u drami (obično stoji na početku teksta)
  • didaskaliju (kratke upute glumcima i redatelju)
  • dijalog (razgovor dvaju likova u kojima se naglašava njihova međusobna suprotnost)
  • monolog (govor lika samog sa sobom kako bi se prenijeli njegovi osjećaji i razmišljanja)

Vanjska kompozicija drame sastoji se od:

  • čina ili akta (označavaju veću cjelinu drame)
  • prizora ili scene (promjenjivi dijelovi predstave koji se mijenjaju kada ulazi ili izlazi neki lik na pozornicu. Obično ih ima oko 15, ali nema pravila)

Unutarnja kompozicija se sastoji od:

  • dramske radnje (ostvaruje se mijenjanjem dramskih situacija)
  • dramske situacije (kroz situacije se predstavlja odnos likova koji je najčešće u suprotnosti)
  • dramskog sukoba (do njega dolazi zbog sukoba među likovima i on se razvija dalje u dramskoj kompoziciji)

Dramska kompozicija se sastoji od:

  • uvoda ili ekspozicije (kroz njega se upoznajemo s likovima i radnjom)
  • zapleta ili komplikacije (u njemu započinje sukob, a zove se još i “točka bez povratka”)
  • vrhunca ili kulminacije (napeti dio koji proizlazi iz sukoba)
  • preokreta (u njemu dolazi do neočekivanog obrata radnje)
  • raspleta (završetak drame)

U drami postoji i pravilo o trojnom jedinstvu. Ono znači da se radnja mora odvijati kroz tri jedinstva: mjesta, radnje i vremena. Jedinstvo mjesta znači da se radnja drame odvija uvijek na jednom mjestu, jedinstvo radnje znači da se u drami odvija jedna radnja i ne postoje isprepletene radnje, dok jedinstvo vremena znači da se drama dogodila u neprekinutom vremenskom razdoblju.

Svi pojmovi iz književnosti >>

Kako napisati lektiru (video tutorial)

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Književnost.hr traži autore za objavu svojih književnih radova!

Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Tin Ujević Vesna Parun Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlata Kolarić-Kišur Zlatko Krilić
Popis svih autora >>

Zadnje objave

  • Kako je Potjeh tražio istinu analiza
  • Ep o Gilgamešu
  • Ep o Gilgamešu analiza
  • Djevojčica iz Afganistana
  • Djevojčica iz Afganistana analiza
  • Izdajničko srce
  • Palčić
  • Svinjar
  • Djevojčica sa šibicama
  • Mala sirena

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

sponsored
English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija
English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija