Prosvjetiteljstvo je kulturni i književni pokret nastao u Europi na kraju 17. stoljeća, a vrhunac je doživio za vrijeme 18. stoljeća. S europskog kontinenta kasnije se proširio i na američke kolonije, pa je tamo trajao čak i dulje nego u Europi.
Prosvjetiteljstvo je bilo značajan kulturološko-obrazovni pokret jer je ponovo pokrenuo kulturu promišljanja, tj. filozofiju koja se bavila društvenim napretkom, kulturnim uzdizanjem i napretkom znanosti, što je u srednjem vijeku bilo zapostavljeno pred crkvenim doktrinama. Prosvjetiteljstvo je na prvo mjesto stavio razum i slobodu, a ne vjeru i religiju. Glavne ideje prosvjetiteljstva su sloboda, razum i priroda. Za vrijeme ovog pokreta ponovo se obnovila etika i kultura znanja te se suprotstavila dotadašnjem vjerskim i političkim opresijama.
Prosvjetitelji su bilo borci za racionalnost i slobodu, a njihova glavna preokupacija bila je suzbiti praznovjerje i tiraniju. Ovi borci sebe su smatrali intelektualnom elitom koja je djelovala zbog vjere u vlastite i društvene principe, a ne iz naivke ili tradicije. Ovo razdoblje značajno je zbog izuzetnog razvoja kulture. Za vrijeme prosvjetiteljstva pokretali su se časopisi, osnivala čitalačka i znanstvena društva, otvarale knjižare i slično. Europa je napokon prestajala biti “kršćanska republika” i postala središte kulture. Znanost je prvi put dobila jednaki značaj pored religije i politike.
U hrvatskoj književnosti prosvjetiteljstvo je doživjelo procvat u 18. stoljeću, u vrijeme kada se Dalmacija i Slavonija većim dijelom oslobodila od Turaka. Prosvjetiteljstvo je kod nas došlo uglavnom utjecajem Marije Terezije i njene društvene reforme.
Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti stilski je još uvijek bilo pod utjecajem baroka i klasicizma. Pisalo se uglavnom na latinskom jeziku, ali su se mnoga djela i prevodila. Baš kao i na zapadu, prosvjetiteljstvo u Hrvatskoj imalo je za svoj glavni zadatak širiti ideje znanosti, poštivanja prirode, ljudske slobode i razuma.
Naši najpoznatiji prosvjetitelji su Andrija Kačić Miošić, Tituš Brezovački, Matija Antun Reljković i Matija Petar Katančić.
Odgovori