• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Obrazovanje
  • Lektire
  • Pjesme
  • Književnost
  • Jezik
  • Knjige
Pitanja za višu ocjenu >>

Sinestezija

Pojam sinestezija u općenitom smislu znači ujedinjenje osjetila tj. probuđivanje svih osjeta nakon što je samo jedan osjet doista stimuliran. Kod sinestezije se svi osjećaji pomiješaju, pa se zato čini da možemo, na primjer čuti i okusiti boje ili vidjeti i dotaknuti zvukove.

Stilska figura sinestezija označava pjesničku sliku u kojoj su povezani motivi koji označavaju različite osjete i tako ih sklapaju u jedan. Ona također znači ujedinjavanje i povezivanje osjeta pa se čine kao jedno ili se njome prikazuje kako se jednim osjetom stimulira drugo.

Ovom stilskom figurom u stihu se naglašava melodioznost i ostvaruje glasovna simbolika. Pomiješana opažanja različitih osjeta izražavaju se kroz spoj mirisa, dodira, zvuka i boja. To se postiže spajanjem inače nespojivih motiva i epiteta, poput, na primjer “oštra zvonjava”, u kojoj se povezuje osjet dodira i zvuka. Sinestezija insinuira da se na primjer, boje mogu čuti, a melodije vidjeti, stvari okusiti i tako dalje.

Sinestezija je zapravo jedan oblik metafore. Javlja se još u starim epovima poput “Ilijade” i “Odiseje“, ali i u Bibliji i ostalim vjerskim knjigama. Ova stilska figura bila je osobito popularna u romantizmu, jer su njome pjesnici mogli povezati različite dojmove u jednu cjelinu, a bila je značajna i u simbolizmu, kada se smatrala jednim od glavnih načela poezije, jer njome se više nisu povezivali osjeti podraženi vanjskim utjecajima, već su se povezivali dojmovi unutar pjesnika.

Primjer ove stilske figure vidimo u stihovima Jure Kaštelana u pjesmi “Konjic bez konjanika“:

“Gorak je okus smrti
tupa oštrica.”

“Njen je miris bezbojan u ogledalu jezera.”

“Leden je dodir smrti”

Svi pojmovi iz književnosti >>

Kako pisati lektire



Zaprati Kralja Lektira!


Savjeti

  • Upute za pisanje eseja
  • Upute za lektiru
  • Bilješke tijekom čitanja lektire
  • Dnevnik čitanja lektire
  • Najbolje vrijeme za čitanje lektire
  • Čitanje s razumijevanjem
  • Kako brzo pročitati lektiru
  • Kako zavoljeti čitanje lektira
  • Kako napisati lektiru
Pregled svih savjeta >>

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Zaprati Kralja Lektira



Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Tin Ujević Vesna Parun Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlata Kolarić-Kišur Zlatko Krilić
Popis svih autora >>

Zadnje objave

  • Fahrenheit 451
  • 10 grešaka kod pisanja lektire i kako ih izbjeći
  • Kako napisati lektiru
  • Sto godina samoće
  • Iz velegradskog podzemlja
  • Homersko pitanje
  • Homersko pitanje – teorije
  • Charlie i tvornica čokolade
  • Anđeo u zvoniku
  • Zeleni pas

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Savjeti
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2025. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija