Ilijada obrađena lektira Homera. Lektira sadrži detaljan kratak sadržaj, analizu djela, književne elemente, analizu likova i bilješku o piscu, sve potrebno za kvalitetnu obradu i aktivno sudjelovanje u nastavi.
Analiza djela
Smatra se da je Ilijadu napisao Homer. Najčešće se u književnosti javljaju pitanja vezana uz autorstvo ovoga epa, što se naziva homerskim pitanjem. Pluralisti smatraju da je Ilijada nastala mehaničkim spajanjem pjesama koje je ispjevala nekolicina slijepih pjevača. Dokaze tomu nalaze u riječima “ho me horon”, što znači “onaj koji ne vidi”. Prevladava mišljenje da toliko opsežno djelo nije mogao sastaviti jedan čovjek, već da je Homer samo sakupio ranije pjesme u jedan ep. Unionisti pak smatraju da Homer jest napisao Ilijadu, a to potvrđuje jedinstvo teksta, kompozicije i dosljedno ocrtani karakteri likova – što ne bi bilo moguće da se radi o nekoliko autora.
Ipak, do danas je ostalo opće mišljenje da je Ilijada, baš kao i Odiseja, Homerova djela. Ilijada je nastala negdje u 6. stoljeću prije Krista, kada je dobila sadašnji oblik, ali se tiskati počela tek u 7. ili 8. stoljeću prije Krista. Prije nego je objedinjena u jednu knjigu, Homerove pjesme koje danas čine Ilijadu, jednom su se godišnje izvodile na tzv. Panatinski praznik, kojeg je ustanovio Atenski vladar Pizistrat.
Ilijada je podijeljena na 24 pjevanja, a sastoji se od 15.696 heksametara. Ovako su je podijelili Aleksandrijski filozofi, tako da svako pjevanje odgovara jednom slovu iz grčkog alfabeta (kojih također ima 24).
Glavna tema Ilijade jest Ahilejeva srdžba. Pripovijeda se o događajima iz desete godine ratovanja između Ahejaca i Trojanaca. Rat je započeo jer je Paris oteo Helenu, Menelajevu ženu. Radnja obuhvaća razdoblje od pedeset i jednoga dana. Ep je nazvan po Iliju, jer se tako u djelu naziva Troja. Radnja započinje in medias res, u središtu radnje, gdje pjesnik zaziva muzu da mu opiše Ahilejevu srdžbu.
👉 ZA VIŠU OCJENU! Analiza djela i likova + 40 najvažnijih pitanja / odgovora za ovo djelo! Nabavite ovdje >>>
Književni elementi
Književni rod: epika
Književna vrsta: ep
Vrijeme radnje: 12. stoljeće prije Krista; 51. dan završne, 10. godine rata
Mjesto radnje: okolica Troje; Olimp
Tema: deseta godišnjica ratovanja između Ahejaca i Trojanaca
Ideja: čovjekova sudbina ovisi o milosti i nemilosti bogova, odnosno više sile
👉 ZA VIŠU OCJENU! Analiza djela i likova + 40 najvažnijih pitanja / odgovora za ovo djelo! Nabavite ovdje >>>
Kratak sadržaj
1. pjevanje
Pjesnik želi da mu boginja pjeva o srdžbi Pelejeva sina Ahileja. Ta je pogubna srdžba naljutila Ahejce, a zbog nje su mnogi postali plijenom pticama i psima.
Atrejev sin (Agamemnon) i Ahilej su se posvađali. Svećenik Hris je došao Ahejcima kako bi otkupio kćer. Ahejcima govori sljedeće: “Dao vam Bog da razorite grad Prijamov i kući se vratite zdravo. Samo mi dajte da otkupim kćer i ucjenu primite.” Ahejci bi prihvatili ponudu, no Agamemnon mu ne želi vratiti kćer – želi je za svoju ljubavnicu. Hris posluša Agamemnona, no zatim ode Apolonu i kaže mu da će mu jednom izgraditi hram, a tada neka Apolon kazni Ahejce i neka strijelama naplati Hrisove suze. Apolon posluša Hrisa i stane strijelama gađati prvo mazge i pse, a zatim i ljude. Devet su dana po vojsci padale strijele. Koga bi pogodile, obolio bi od kuge.
Desetoga je dana Ahilej sazvao skupštinu – na to ga je nagovorila Hera, jer se brine za Ahejce. Kalkas, koji zna i sadašnjost i prošlost i budućnost, kaže Ahileju da neće biti mira dok Hrisu ne vrate kćer. Agamemnon se pobuni tvrdeći da mu je stalo do Hrisove kćeri (iako ima ženu Klitemnestru), ali će pristati vratiti je samo ako dobije neki dar zauzvrat. Ahilej se naljuti na Agamemnona i govori mu da je lakom i da će mu se takvo ponašanje vratiti. Agamemnon kaže Ahileju da ako će mu uzeti Hrisovu kćer, onda će on Ahileju uzeti Briseidu – samo da mu pokaže da je jači od njega. Ahilej se razljuti i pomišlja napasti Agamemnona mačem. Uto mu se ukaže Atena (poslala ju je Hera) i suspregne njegov gnjev, tvrdeći da će mu se jednoga dana isplatiti. Odisej odvodi Hrisovu kćer Hrisu.
Agamemnon ne odustaje od svoje nakane pa naredi svojoj vojsci da ode u Ahilejev šator po Briseidu. Ahilej ne krivi vojsku koja je došla, već Agamemnona, pa Patroklo izvede Briseidu i preda je vojsci. Kad je odvedu, Ahilej sjedne sam i zaplače, obraćajući se majci Tetiti. Ispriča joj sve što se dogodilo – u Tebi su sve razorili, uzeli što su mogli i onda razdijelili među sobom, a Agamemnon je uzeo Hrisovu kćer. Ahilej moli majku da ode Zeusu i zamoli ga da Trojanci poraze Ahejce, tako da svi zamrze vođu Agamemnona. Odisej dolazi Hrisu i vraća mu kćer. Hris sada moli Apolona da spasi Ahejce od poraza i smrti. Tetida odlazi Zeusu i moli ga da pomogne njenom sinu, a da kazni Agamemnona. Zeus joj obeća pomoći, što naljuti Heru. Herin sin, Hefest, savjetuje joj da radi onako kako Zeus naredi jer nitko nije jači od njega.
2. pjevanje
Svi spavaju, osim Zeusa koji razmišlja kako da pomogne Ahileju. Zeus pošalje Agamemnonu napasan san. U snu se Agamemnonu govori da spremi vojsku za boj, jer bi mogao osvojiti trojanski grad i da će Trojance snaći jadi. Agamemnon se probudi i Ahejcima prepriča svoj san. Nestor tvrdi da moraju vjerovati u Agamemnonov san. Ossa, Zeusova glasnica, poziva narod na skupštinu jer moraju čuti riječ djece Zeusove. Skupštinu predvodi Agamemnon, držeći skeptar (žezlo). Tvrdi da je ahejska vojska veća od trojanske, ali Trojanci uvijek imaju pomoć okolnih gradova pa bi im to moglo otežati. Već devet godina nisu obavili posao zbog kojeg su došli – Agamemnon poziva ljude da odu kućama, neće razoriti grad.
Devet se već godina vodi bitka između Trojanaca i Ahejaca. Hera se obrati Ateni i kori je – ne mogu ostaviti Helenu Trojancima i Prijamu, a upravo je zbog nje mnogo ljudi poginulo. Atena se uputi Ahejcima kako bi im rekla da ne mogu otići kućama, kad naiđe na Odiseja, koji je po svojoj mudrosti jednak Zeusu. Atena mu ponovi što joj je Hera rekla i Odisej je posluša. Odisej Agamemnonu priča priču o zmiji i majci s osam vrapčića. Zmija je pojela vrapčiće. Ta priča je Kolhasovo proročanstvo o 9 godina čekanja – 10. godina je ključna. Odisej želi da svi ostanu i osvoje Prijamov grad. Nestor hrabri ljude da osvete Helenin plač. Agamemnon se javi tvrdeći kako je cijela svađa započela zbog Helene. Svi krenu k lađama pripremati se. Agamemnon zakolje bika i priprema gozbu. Dolazi mu brat Menelaj. Agamemnon se moli Zeusu da unište Prijama i Hektora. Pjesnik moli muze da mu kažu koliko je ljudi došlo pred Ilij jer ih on ne može izbrojati. Trojanska glasnica Irida govori Trojancima da je Ahejaca previše i upozorava Hektora da potraži pomoć.
3. pjevanje
Vojske se približavaju jedna drugoj. Paris vodi Trojance, a kad vidi Menelaja da mu se približava, prestraši se i pobjegne. Hektor ga kori i govori mu da je on uzrok svemu ovome – potaknuo je rat kad je oteo Menelajevu ženu Helenu. Paris zahtijeva borbu jedan na jedan, da svi ostali spuste oružje. Hektor to svima obznani. Menelaj želi da se mirno raziđu – neka dovedu Prijama i po jedno crno i jedno bijelo janje.
Irida sve te vijesti prenese Heleni. Prijam ispituje Helenu za Agamemnona i Odiseja – tko su i kakvi su. Na bojište dovedu Prijama i janjad. Obrate se Zeusu govoreći da onaj tko pobjedi u boju dobiva Helenu. Prijam se vrati u Ilij jer ne može gledati borbu. Protivnici se oblače i pripremaju za dvoboj. Menelaj rani Parisa i vuče ga za kacigu. Umiješa se Afrodita i spasi Parisa. Menelaj je pobijedio, ali Paris ipak ostaje s Helenom.
4. pjevanje
Bogovi su na vijećanju kod Zeusa. Agamemnon ima dvije pomoćnice: Heru i Atenu, a Afrodita je na naklonjena Parisu. Zeus želi da se Trojanci i Ahejci pomire, no Hera to odbija. Zeus pošalje Atenu među Ahejce i Trojance. Atena ode do Pondara, Likonovog sina, i nagovori ga da strijelom pogodi Menelaja. On to i učini, no ne ubije Menelaja, već ga samo ozlijedi. Agamemnon smatra da su Trojanci prekršili dogovor i želi rat. Opisuju se Trojanci – ima ih iz različitih krajeva. Počinje bitka. Apolon je na strani Trojanaca. Ahileja nema.
5. pjevanje
Atena odlikuje Diomeda da bude ugledan među Ahejcima. Hefestov svećenik Doret ima dva sina, Pfegeja i Ideja. Oni nasrnu na Diomeda, ali promaše. Diomed ubije Pfegeja, a Ideja spasi Hefest. Atena se obrati Areju, Afroditinom bratu, i savjetuje mu da se maknu iz bitke – vrijeme je da ljudi sami odmjere snage, bez pomoći bogova. Diomeda kasnije obori Likonov sin Pandar, a gavran Trojancima javi da je ranjen najbolji Ahejac. Diomed se tada pomoli Ateni i ona mu da snage.
Eneja, trojanski vođa, s Pandarom dogovara kako napasti Diomeda. Odigra se borba s Diomedom u kojoj Diomed ubije Pandara i rani Eneju. Afrodita, Enejina majka, intervenira i spasi ga. Diomed trči za Afroditom, ljut jer se miješa u rat. Afrodita je odlazi do Areja da joj da konja kako bi se vratila na Olimp. Zeus napada Afroditu da rat nije njena briga, već Atenina i Arejeva. Diomed opet nasrne na Eneju, no ovoga ga puta spašava Apolon i odnosi ga u hram. Arej hrabri Trojance, ali im i javlja da je Eneja mrtav. Atena pak pomaže Ahejcima. Eneja dolazi među ljude i otkriva se da je ipak živ.
Vojske stoje jedna nasuprot drugoj, opisuje se kako svatko svakome nekoga dragoga ubije. Odvije se boj između Sarpedona i Tlepolema. Hera ispituje Zeusa nije li ljut na Areja što želi uništiti Ahejce. Atena hrabri Diomeda da se nastavi boriti, ona je uz njega. Diomed uz Ateninu pomoć rani Areja. Heba izliječi Areja jer je Arej bog i ne može umrijeti. Atrej odlazi na Olimp i obaviještava Zeusa i ostale bogove o tome što je Atena učinila. Ljut je na Zeusa što joj to dozvoljava.
6. pjevanje
Bitka još uvijek traje, Ahejci napadaju. Nestor ohrabruje Ahejce da samo ubijaju, a kasnije će s mrtvih uzimati oružje. Helen, vrač, dolazi Eneji i Hektoru i hrabri ih. Savjetuje Hektora da sakupi starice u Atenin hram i da one mole Atenu da poštedi trojanske žene i djecu. Hektor ga posluša i obavijesti Trojance da ide u Ilij.
U boj kreću Glauk, Hipolonov sin, i Diomed. Shvate da su prijatelji po djedu pa se darivaju iako su protivnici. Glauk Diomedu da zlatno oružje u zamjenu za mjedeno. Hektor ulazi u grad, a oko njega se skupe žene i ispituju za svoje muževe. Odlazi do majke Hekabe, Laodikove kćeri. Hekaba misli da će Hektor potražiti Zeusovu pomoć, no on joj govori ona mora do Atene. Neka joj odnese najljepši plašt i kaže da će zaklati 12 krava, samo ako odmakne Diomeda od Troje. Hektor odlazi do Parisa. Helena u dvoru sjedi sa svojim dvorkinjama. Hektor Parisa naziva nesrećom jer je on kriv za rat, a sada se skriva. Paris mu odgovara da nije kukavica, da se skrivao jer je tugovao, ali ga je Helena nagovorila da ode u boj.
Hektor odlazi pozdraviti se s obitelji, no u kući ne nalazi ženu Andromahu ni sina. (Andromahi je oca davno ubio Ahilej.) Andromaha plače na kuli. Hektor joj prilazi, a ona ga plačući moli da ne ide jer joj je on sve što ima. Hektor joj objasni da mora ići, ali se najviše boji da će ona pasti Ahejcima u ropstvo ako izgube rat. Dolazi Paris, opremljen, pa obojica kreću u boj.
7. pjevanje
Atena promatra kako Ahejci umiru i to joj se ne sviđa. Odlazi do Olimpa i susreće se s Apolonom. Dogovore se da će Hektor izazvati na boj nekog Ahejca. Hektoru se javi vrač Helen i kaže mu da bi trebao izazvati nekog od Ahejaca u dvoboj (jer je to čuo od Atene i Apolona). Atena i Apolon u obliku jastreba promatraju. Hektor poziva nekog od Ahejaca da se bori s njime. Menelaj tvrdi da će biti sramota za Ahejce ako se nitko ne odazove na poziv i sam se počne spremati. Agamemnon ga odgovara tvrdeći da je Hektor odličan borac. Odredi da se izvlači ždrijeb. Odaberu Ajasa koji misli da može pobijediti. Ostali se mole Zeusu.
Ajas i Hektor se bore – borba se nastavlja sve do kasno u noć pa odlučuju nastaviti idući dan. Pohvalili su jedan drugoga i darivali se: Hektor je Ajasu dao svoj mač, a Ajas Hektoru svoj pojas. Uvečer se održi vijećanje u oba tabora. Ahejci pričaju o svojim mrtvima. Kod Trojanaca se javi Atenor koji želi da vrate Helenu, no Paris na to ne pristaje. Prijam traži primirje da spale svoje mrtve. Idej odlazi Ahejcima reći im da Paris ne da Helenu, ali će im dati blago zauzvrat. Moli primirje da spale svoje mrtve. Ahejci pristaju na jedan dan primirja.
8. pjevanje
Zeus je sabrao bogove da održe skupštinu. Naredi im da se nitko od bogova više ne smije miješati u rat. Zeus odlazi na goru Idu. Do podne se odvija bitka između Trojanaca i Ahejaca. Boj će nastaviti nakon ručka. Kad nastave boj, dolazi do prvog poraza Ahejaca. Zeus je poslao dvije Kere koje donose smrt – jednu Ahejcima i jednu Trojancima, no obje su otišle Ahejcima. Ahejci se krenu povlačiti. Ostao je Nestor čijeg konja je ranio Paris. Diomed mu želi pomoći pa ga uzme na svog konja i zajedno krenu za Hektorom.
Kad je Zeus vidio da je Diomed spasio Nestora, pošalje grom na Diomeda pa ovaj mora skrenuti svoje konje. Nestor mu tvrdi da ne može protiv Zeusove volje. Diomeda Hektor naziva kukavicom. Diomed se dvoumi bi li ipak napao Hektora, no Zeus zagrmi još tri puta i to bi znak trojanske pobjede. Hektor hrabri Trojance. Hera želi pomoći Ahejcima. Nagovara Posejdona da im pomogne, no Posejdon se ne želi zamjeriti Zeusu.
Agamemnon odlazi Ahejcima i kori ih za nejunaštvo. Moli Zeusa da barem pomogne Ahejcima pobjeći od Trojanaca, da ih toliko ne pogine. Zeus mu usliša molbu. Najveći junak među Ahejcima je Teukar – ubio je najviše Trojanaca. Agamemnon mu obećava da će mu dati prvi dar nakon što osvoje Ilij. Teukar napada Hektora, ali promaši. Hektor mu uzvrati, i zahvaljujući Zeusovoj pomoći, uspije raniti Teukara. Hera nagovara Atenu da pomognu Ahejcima. Atena odluči otići k Zeusu na Id. Zeus to sve vidi i pošalje joj Indu da joj kaže da mu ni slučajno ne dolazi jer će je uništiti. Zeus ne dopušta da pomognu Ahejcima. Zeus se vraća na Olimp i proriče još teži poraz. Hektor saziva skupštinu kako bi se pripremili i dogovorili plan bitke.
9. pjevanje
Agamemnon je tužan, a vojska je u strahu. Agamemnon tvrdi da ga je Zeus prevario i smatra da bi se trebali vratiti kući. Diomed se tome protivi. Dogovore da će odrediti sedam straža. Nestor govori Agamemnonu da je pogriješio što je Ahileju uzeo Briseidu te da bi se trebali iskupiti. Agamemnon pristane: pripremit će darove i Briseidu i poslati poslanika Ahileju. Odisej odlazi Ahileju, koju se razveseli kad ga vidi. Odisej mu prenosi Agamemnonovu poruku, jada mu se da je vojska u lošem stanju i da trebaju njegovu pomoć. Ahilej ne želi Agamemnonove darove ni Briseidu. Šalje Odiseja natrag Agamemnonu da mu kaže da je Ahilej još ljut. Ahilej ne zna što će, a Feniks ga nagovara da priteknu Ahejcima u pomoć. Ahilej je ljut na Agamemnona pa ne pristaje pomoći sve dok Hektor ne dođe blizu Ahejcima. Odisej nosi Agamemnonu poruku od Ahileja. Vijeće odlučuje da će nastaviti borbu i bez Ahileja.
10. pjevanje
Ahejci još uvijek vijećaju. Agamemnon i Menelaj ne mogu zaspati, treba im savjet kako dalje. Knezovi se sastaju kod opkopa. Nestor predloži da Diomed i Odisej odu uhoditi Trojance. Oni se spreme i kreću. Mole se Ateni. U Hektorovom taboru nitko ne spava. Hektor šalje Dolona da ode k lađama i provjeri što se događa. Odisej i Diomed ga uhvate – Dolon ih moli da mu poštede život, a oni ga ispituju informacije o Hektorovom taboru. Zatim ga ubiju. Odisej i Diomed odlaze u Hektorov tabor. Kad su se vratili Ahejcima, ispričaju Agamemnonu što se dogodilo – ubili su 13 ljudi u Hektorovom taboru i uzeli im konje.
11. pjevanje
Do podne se vodi neodlučna bitka. Agamemnon napada i ranjava Trojance. Zeus pošalje Indu da kaže Hektoru da se kloni Agamemnona. Koon je ranio Agamemnona – Ahejci su izgubili mnoge vojvode. Paris rani Diomeda u lijevi taban, no spasi ga Odisej. Sok ranjava Odiseja. Paris ranjava Mahaona. Ajas želi gađati strijelama Trojance, no Zeus ga zaustavlja. Paris ranjava Euripila. Ahilej šalje Patrokla Nestoru da vidi što se događa na bojištu. Siguran je da će ga Ahejci ubrzo zvati u pomoć. Nestor nabraja Patroklu tko je sve ranjen i poziva Patrokla da se pridruži u borbi. Patroklo se vraća Ahileju i putem spašava ranjenog Euripila.
12. pjevanje
Odvija se boj oko bedema. Trojanci se pripremaju za napad. Pulidamas savjetuje Trojancima da siđu s kola jer ih oko bedema očekuju opasnosti. Trojanci sastavljaju 5 navalnih četa i kreću na Ahejce. Asij uzaludno pokušava provaliti bedeme na lijevoj strani. Ahejci ga žele napasti, no tada ugledaju Trojance kako dolaze. Hektor napada u sredini. Među Trojance padne zmija iz orlovih usta. Pulidamas to tumači kao znak da se moraju povući. Trojanci se uzalud trude da probiju bedeme. Hektor ne vjeruje Pulidamusu i njegovom predkazanju pa nastavlja boj. Sarpedon napada Menestejevu kulu. Zeus je poslao Sarpedona na Ahejce, a Sarpedon se obraća Glauku da udruže snage. U pomoć dolaze Ajas i Tenkar. Tenkar rani Glauka, a uz Ajasovu pomoć i Sarpedona. Bitka ne donosi nikakav rezultat – niti su Trojanci uspjeli probiti bedeme, niti su ih Ahejci uspjeli odbiti od bedema. Hektor hrabri Trojance. Uzima kamen, gađa vrata i probija ih. Naredi Trojancima da se brzo popnu na bedeme. Ahejci počnu bježati.
13. pjevanje
Zeus je nakratko skrenuo pogled s bitke, što je Posejdon iskoristio da pomogne Ahejcima. Posejdon ih ohrabruje, daje im snagu, brze noge i ruke. Hektor uzalud okušava probiti ahejski bojni red. Boj se odvija na lijevom krilu. Idomenej i njegov subojnik Merion ubijaju nekoliko trojanskih junaka, među kojima je i Asij. Eneja i Paris dolaze u pomoć s desnog krila. Odvija se ljuta bitka. Hektor je zapeo u sredini i ne može naprijed. Pulidamas ga savjetuje neka se povuče pa dogovori ponovni napad. Hektor nije bio svjestan da mu ljudi ginu na bojištu, jer je Posejdon preuzeo stvar u svoje ruke. Odlazi na lijevu stranu i tamo nalazi jedino Parisa neranjenog, pa obojica kreću u sredinu u žestoki pokolj. Hektor ispituje Parisa tko je sve ranjen.
14. pjevanje
Ranjeni knezovi vijećaju. Nestor govori Ahejcima da je bedem srušen. Hera razgovara s Afroditom, koja je na strani Trojanaca. Hera joj iznosi svoj plan da pomire Tetiju i Zeusa. Hera ode k Zeusu i zavede ga. Zatim moli San da uspava Zeusa. Posejdon je s Ahejcima u prvim redovima i hrabri ih. Hektor i Ajas se bore. Hektor ga rani, no zatim Ajas kamenom pogađa Hektora i omami ga. Kad Ahejci vide da je Hektor ranjen, ohrabre se i jače napadaju.
15. pjevanje
Zeus se budi i tjera Heru s Ida na Olimp. Postane svjestan da ga je na prevaru uspavala i ljuti se na nju. Poručuje Posejdonu da se više ne miješa i proriče da će Hektor ubiti Patrokla, kad ovaj ubije Sarpedona, a onda će Ahilej ubiti Hektora. Hera je na Olimpu okupila bogove. Ares je ljut jer je u boju izgubio sina pa želi osvetu premda se Zeus naljutio. Zeus je pozvao Apolona i Iridu na Id. Irida donosi Posejdonu poruku od Zeusa da se ne miješa u rat, no Posejdon ne želi poslušati. Apolon ozdravlja Hektora jer ga je tako zamolio Zeus. Ahejci su iznova potisnuti k lađama. Hektor napada. Patroklo potiče Ahileja da pomognu u boju. Trojanci su sve jači i lađe su u opasnosti. Hektor se bori s Ajasom. Hektor ubije Likofrona, Ajasova slogu. Tenkor nacilja Hektora, no umiješa se Zeus. Boj se nastavlja, bitka je neodlučna. Hektor prepozna da ga je Zeus spasio. Želi zapaliti Protesilajevu lađu, ali Ajas ubije svakoga koga Hektor pošalje s bakljom da zapali lađu.
16. pjevanje
Patroklo moli Ahileja da ga pusti u boj, a nije ni svjestan da sam sebi donosi smrt. Ahilej mu dopušta da ide, ali ga moli da ne pretjeruje. Daje mu svoju opremu. Ajas ne izdrži u bitci i Hektor uspije u svom naumu da zapali lađu. Mirmidonci se spremaju za boj jer ih Patroklo hrabri, a budući da ima Ahilejevu opremu, svi misle da je on Ahilej. Odvija se boj oko bedema. Potiskuju Trojance dalje od lađa. Patroklo je uspješan u boju – Trojanci su poraženi kod opkopa. Borba se sada odvija u ravnici. Patroklo ubija Sarpedona, kako je Zeus i predvidio. Odvija se borba oko Sarpedonova tijela – Mirmidonci uzmu Sarpedonovo oružje. Približili su se Iliju i bitka se odvija pod gradom. Patroklo želi prodrijeti u sam grad. Apolon hrabri Hektora. U metežu Patroklo nasrne na Apolona, pa ga Hektor rani kopljem.
17. pjevanje
Menelaj hoda među ratnicima – ljut je jer je čuo što se dogodilo Patroklu. Rani Euforba, kako bi se osvetio za Patrokla, a Euforb od posljedica ranjavanja umre. Menelaj mu uzme oružje. Razmišlja bi li trebao ostaviti mrtvaca na miru. Dolazi Hektor. Menelaj ostavlja mrtvaca i uzmiče, no onda s Ajasom kreće na Hektora. Žele spasiti Patroklovo tijelo kako bi ga odnijeli Ahileju. Hektor skine oružje s Patrokla i vuče ga među trojanske pse.
Glauk spočitava Hektoru što uzmiče u boju, što dopušta da se ubijaju Trojanci i što nije spasio Sarpedonovo tijelo. Hektor na sebe oblači opremu koju je skinuo s Patrokla. Zeusa to naljuti i govori Hektoru da nije ni svjestan kako mu je smrt blizu. Počinje borba za Patroklovo tijelo. Zeus je poslao maglu na mjesto gdje je ležalo tijelo. Eneja ne želi da se predaju jer zna da je Zeus na njihovoj strani. Borba traje cijeli dan. Ahilej ne zna što se dogodilo s Patroklom. Ahilejevi konji plaču, pa im Zeus da snagu. Atena u obliku feniksa hrabri Ahejce i daje snagu Menelaju. Apolon uzima oblik Fenopa i hrabri Hektora. Hektor kreće u napad. Ahejci su svjesni da Zeus pomaže Trojancima, no svejedno mu se mole. Antiloh odlazi Ahileju prenijeti vijest o Patroklu. Menelaj hrabri Ajasa da odu po Patroklovo tijelo. Ajas odvraća pažnju Trojancima i Menelaj uzima Patroklovo tijelo.
18. pjevanje
Ahilej saznaje vijesti o Patroklu. Tetida je tužna jer joj je Patroklo bio poput sina. Odlazi Ahileju i govori mu da će mu Hefest iskovati novo oružje. Irida dolazi Ahileju i govori mu da mora poći u rat obraniti Patrokla. Trojanci vijećaju. Pulidamas želi da se povuku. Patroklo je na odru – Ahejci ga oplakuju. Tetida odlazi Hefestu i ispriča mu što se dogodilo. Hefest izrađuje Ahileju novi štit. Štit ima pet ploča. U središnjem krugu štita je nebeski svod: zemlja, nebesa, more i sunce. U prvom je prstenu prikazan život u gradu: prikazana su dva grada smrtnih ljudi, u jednom su gozbe i svadbe, a u drugom vojska. U drugom je prstenu prikazan život na selu. Treći prsten prikazuje pastirski život. Obod štita prikazuje ocean.
19. pjevanje
Tetida donoci Ahileju novo oružje. Održava se skupština u taboru Ahejaca. Ahilej se želi izmiriti s Agamemnonom. Ahilej, Agamemnon i Odisej vijećaju o početku bitke. Agamemnon vraća Briseidu Ahileju. Briseida plače uz Patroklov odar. Ahilej se naoružava za boj.
20. pjevanje
Održava se zbor bogova. Zeus im dopušta da se pridruže borbi. Odvija se prva bitka bogova. Ahilej se bori s Enejom. Eneja je slabiji i Posejdon ga opominje da se kloni Ahileja. Apolon je na Enejinoj strani i pomaže mu u boju. Ahilej napada trojansku vojsku. Kreće na Hektora, no Apolon ga spašava. To razljuti Ahileja pa redom kolje Trojance.
21. pjevanje
Bitka se premješta na rijeku. Ahilej ubija Likaona i u bijesu ga baci u rijeku Skamandar. Ubija Asteropeja. Ahilej se bori s riječnim bogom Skamandarom. Rijeka ga pokušava utopiti, no spašavaju ga Posejdon i Atena. Odvija se druga bitka bogova: bore se Ares i Atena, Afrodita i Atena, Apolon i Posejdon, Artemida i Hera te Hermija i Leta. Trojanci su potisnuti u grad Agenor. Prijam sve to gleda iz grada – želi da vrata grada ostanu otvorena ako će vojnici htjeti pobjeći nazad u grad. Agenor, kojeg štiti Apolon, čeka Ahileja za dvoboj. Vojnici se vraćaju u grad.
22. pjevanje
Hektor želi dočekati Ahileja. Kad je Hektor vidio Ahileja, krenuo je bježati oko zidina. Ahilej trči za njim. Došli su do izvora Skamandre i nastavljaju se loviti. Tri su puta okružili oko zidina, kad se Atena ukaže Hektoru kao Deifob, Hektorov brat, i tvrdi mu da će biti uz njega, neka stane i suprotstavi se Ahileju. Hektor baca koplja, a Atena ih usmjerava. Hektor shvaća da je prevaren i da nema njegovog brata. Ahilej na Hektorovu štitu (koji je zapravo njegov, jer ga je on dao Patroklu, od kojeg ga je Hektor uzeo) nalazi manu i u to mjesto ga gađa kopljem i ubija. Hektor moli Ahileja da preda njegovo tijelo Trojancima, no Ahilej Hektoru probuši žile od glave do pete i priveže ga za kola. Hekaba, Prijam i Andromaha gledaju sa zidina kako Ahilej mrcvari Hektorovo tijelo. Prijam želi ići vratiti sinovo tijelo.
23. pjevanje
Dan boja. Održava se podušje za Patrokla. Ahilej se oprašta od njega. 28. dana održi se pogreb. Podižu lomaču i spaljuju Patroklovo tijelo. Ahilej je shrvan. Idućega dana sahranjuju se kosti. Održavaju se čašćenja i igre u čast pokojniku: utrke na kolima, šakanje, hrvanje, utrkivanje, borbe kopljima, bacanje koluta, strijeljanje i bacanje koplja.
24. pjevanje
Od 30. do 38. dana boja Ahilej mrcvari Hektorovo tijelo vozeći ga vezanog za kola oko Patroklova groba. Održi se skupština bogova. Bogovi zaključuju da Hektorovo tijelo treba vratiti Trojancima. Apolon se zalaže za Hektora. Zeus traži od Tetide da ode Prijamu i traži od njega darove zato što će mu vratiti sina. Irida Prijamu donosi vijesti o odluci bogova. Prijam se sprema na put k Ahileju. Hermija ga prati. Prijam još ne vjeruje da će mu Ahilej predati sinovo tijelo. Prijam dolazi Ahileju u šator i moli ga da mu vrati Hektorovo tijelo. Obojica se rasplaču – Prijam plače za sinom, a Ahilej za Patroklom. Ahilej Prijamu vraća tijelo, a Prijam mu daje odštetu. Zajedno večeraju, pa se Prijam iduće jutro vraća u Troju s Hektorovim tijelom. 40. dana boja Hektora odnose na odar. Oplakuju ga Andromaha, Hekaba i Helena. Prijam je s Ahilejem dogovorio da će zaustaviti rat dok ne pokopaju Hektora. Devet su dana Trojanci donosili drva kako bi pripremili lomaču dostojnu Hektora. 50. dana boja Hektor je spaljen na lomači. Idućega dana pokopali su kosti i nasipali grobni humak.
Analiza likova
Likovi: Ahilej, Agamemnon, Hektor, Menelaj, Paris, Helena, Patroklo, Prijam, Eneja, Afrodita, Ajant, Nestor, Ares, Briseida, Hriseida, Andromaha, Hefest, Hekaba, Hermes, Kasandra, Kalkas, Erida, Artemida, Glauk, Terzit, Hris, Amazonke, Odisej, Feniks, Antenor, Pandar, Dolon, Polidor, Agenor, Atena, Hera, Had, Apolon
👉 ZA VIŠU OCJENU! Analiza djela i likova + 40 najvažnijih pitanja / odgovora za ovo djelo! Nabavite ovdje >>>
Bilješka o piscu
Osim nekoliko fragmenata informacija, povjesničari i klasicisti mogu samo nagađati o životu čovjeka koji je napisao Ilijadu i Odiseju. Pojedinosti je jako malo. Ne znamo ni stoljeće u kojem je živio, a teško je s apsolutnom sigurnošću reći da je isti pjesnik napisao oba djela. Grci su oba epa pripisivali istom čovjeku i imamo malo čvrstih dokaza koji bi nas natjerali da sumnjamo u drevne autoritete, ali neizvjesnost je stalno obilježje znanstvenog rada koji se bavi Homerovom erom grčke povijesti.
Grci su ga pozvali najvećim pjesnikom, kao i svojim prvim pjesnikom. Iako su Grci prepoznali druge pjesnike koji su prije Homera skladali na grčkom jeziku, niti jedan tekst tih ranijih pjesnika nije preživio. Možda su izgubljeni ili možda nikad nisu zapisani. Sam Homer vjerojatno je bio na korak između tradicije usmene poezije i novog izuma pismenog jezika.
Tekstovi Ilijada i Odiseja postojali su od 6 st. pr. Kr., a vjerojatno i vjerojatno dugo vremena prije. Te dvije velike epske pjesme mnogima su zarađivale za život: profesionalni su umjetnici kroz stoljeća zarađivali recitirajući Homera, izvodeći sjajne epopeje za publiku koja često zna velike dijelove pjesme napamet.
Nemoguće je sa sigurnošću utvrditi kada je Homer živio i umro. Eratosten navodi tradicionalni datum 1184. godine prije Krista, kraj Trojanskog rata, polu-mitski događaj koji čini osnovu za Ilijadu. Veliki grčki povjesničar Herodot je za datum smrti stavio 1250. pr. Kr.. Ovi datumi došli su na vrlo približan način; Grčki su povjesničari obično koristili rodoslovlje i procjenu dok su pokušavali odgonetnuti datume događaja u dalekoj prošlosti.
Ali grčki su povjesničari bili daleko manje sigurni u datume Homerovog života. Neki su rekli da je suvremenik događaja iz Ilijade, dok su ga drugi postavili šezdeset ili stotinu ili čak i nekoliko stotina godina nakon toga. Herodot je procijenio da je Homer živio i pisao u 9. st. pr. Kr. Gotovo sigurno je živio u jednoj od grčkih gradova-država u Maloj Aziji. Svi tradicionalni izvori kažu da je bio slijep.
Tijekom tisućljeća znanstvenih spekulacija, prevladavajuće teorije o Homeru i njegovom odnosu prema njegovu radu imale su vremena da se stalno mijenjaju. U raznim vremenima tijekom stoljeća, znanstvenici su sugerirali da on nikad nije ni postojao, a djela koja su mu pripisali pripadali su generaciji barda. Moderni učenjaci, međutim, imaju tendenciju prihvatiti da su Ilijada i Odiseja više od amalgama prenesenih iz antike i da je u stvari postojao veliki pjesnik koji je “pružio ruku” u stvaranju tih epova u oblicima kakve poznajemo danas.
Iako nema sumnje da je Homer naslijedio ogromnu količinu materijala od generacija barda prije njega, većina teoretičara vjeruje da je Homer bio inovator i originalni umjetnik, kao i posrednik. Pisanje je vjerojatno igralo ulogu u sastavu njegovih velikih pjesama. Teorije prikazuju Homera kao gospodara usmene poezije koji se novim izumom pisanja poslužio da za pisanje epa u većoj mjeri nego što je ikada ranije pisao.
U Ilijadi postoje znakovi koji bi mogli sugerirati nedovršenu reviziju. Ovi masivni projekti možda su se iznova i iznova pisali kroz čitav pjesnikov život. Izvođač, kao i pjesnik, Homer je možda komponirao pjesme mješavinom korištenja starog materijala, pisanja i preispitivanja te usmene improvizacije.
Autor: N.B.
Odgovori