Stilske figure nazivaju se još i stilska izražajna sredstva. U njih se ubrajaju određeni umjetnički oblici izražavanja koji grade pjesnički stil govora.
Stilske figure riječima daju neka nova, prenesena i šira značenja od onih koje u osnovici sadrže, pa ta nova značenja nazivamo figurama. One su temelj poetskog jezika i korištenjem tih postupaka pjesnički jezik postaje osobit, a tek njihovim poznavanjem mogu se interpretirati književna djela.
Na temelju zajedničkih obilježja, stilske figure mogu se svrstati u određene skupine. One se dijele u četiri osnovne skupine. To su figure dikcije ili glasovne figure, figure konstrukcije, figure misli i figure riječi ili tropi.
Unutar ovih osnovnih skupina nalazi se veliki broj stilskih figura, od kojih ćemo nabrojati one koje se danas često upotrebljavaju, jer se njihov općeniti broj i utjecaj kroz vrijeme mijenjaju.
Figure dikcije ili glasovne tj. zvučne figure su one koje se zasnivaju na zvučnim efektima, na učinku glasova i zvukova govora.
Zvučni efekti poput oponašanja zvukova iz prirode ili oponašanju zvukova općenito, ponavljanja glasova i postizanja raznih zvučnih efekata kombiniranjem riječi ili glasova pojačavaju značenja nekih riječi i time obogaćuju, šire i pojačavaju intenzitet izraza jezika.
Dio figura dikcije su i figure ponavljanja, a odlikuje ih ponavljanje određenih glasova ili riječi na različitim mjestima unutar jednog ili više stihova.
Figure dikcije su asonanca, aliteracija, onomatopeja, anafora, epifora, simploka i anadiploza.
Figure konstrukcije ili sintaktičke figure su one figure koje su zasnovane na poretku riječi, a ostvaruju se posebnim poretkom riječi u stihu ili rečenici. Taj osobiti raspored riječi odstupa od gramatički ispravnog ili učestalo primjenjivanog rasporeda.
Takvim odstupanjem tvore se nova značenja već postojećih riječi, dajući im novi izraz i novi smisao.
U figure konstrukcije spadaju inverzija, retoričko pitanje, elipsa, asindeton i polisindeton.
Figure misli djeluju na izražajnu cjelinu veću od same riječi. Utjecaj ovih stilskih figura očitava se iz čitavog stiha, ako ne i cijele strofe. One se odnose na širi smisao onoga što je u riječi ili stihu rečeno. Odnose se također i na preneseno značenje riječi, mijenjajući novo. značenje riječi.
Figure misli dijele se na poredbu, antitezu i slovensku antitezu, hiperbolu, litotu, gradaciju, ironiju, paradoks i oksimoron.
Figure riječi ili tropi stilske su figure koje nastaju promjenom osnovnog značenja riječi. Oni utječu na vrlo slikovito izražavanje jer se riječi koriste u prenesenom značenju, pa tako utječu na bogatstvo mogućnosti upotrebe jezika.
Izraz tropi dolazi od grčke riječi tropos, a znači “obrat”. Ta riječ vrlo dobro opisuje karakter ovih jezičnih figura, jer značenje riječi ili izraza unutar ovih figura nikada nije ono koje se prvotno očekuje i možda su najkompliciranije za prepoznavanje i tumačenje.
Figure riječi čine metafora, metonimija, personifikacija, sinegdoha, eufemizam, epitet, alegorija i simbol.
Odgovori