Novela Camao autora Antuna Gustava Matoša jedna je od njegovih najsloženijih tekstova. Riječ je o modernističkoj pripovijetki koja za temu ima jednu nesretnu i kobnu ljubav. Gledajući estetiku, u djelu se može primijetiti sukob između lijepog i ružnog kod opisa likova, glazbe i krajolika (naglašena je ljepota Fanny i Alfreda te je ona u sukobu s opisom Foresta, Fannynog … [više]
Antun Gustav Matoš
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 1873. - Zagreb, 1914.) hrvatski je pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac. On je bio književni boem. Polazio je gimnaziju u Zagrebu, pokušao studirati na Vojnom veterinarskom fakultetu u Beču, otišao u vojsku i dezertirao te pobjegao u Srbiju.
Još je živio i u Parizu te se naposljetku vratio u Zagreb gdje je i umro od karcinoma grla. Kao književnik se pojavio pripoviješću Moć savjesti koja je uz Leskovarevu Misao na vječnost najavila modernu te je bio središnja ličnost hrvatske moderne.
Njegov pripovjedački opus možemo podijeliti na dva dijela: tematika zagrebačko-zagorske sredine sa stvarnim likovima koje je sreo u životu i novela bizarnog karaktera s dominacijom likova individualnog karaktera (utjecaj E. A. Poea i Baudelairea).
Proza mu je obilježena dodirivanjem aktualnih društvenih problema, motivima misterija ljubavi, nokturalnih stanja i atmosfera. Ističe psihološku motivaciju dok sociološku stavlja u drugi plan. U putopisnoj prozi on je bio najveći inovator uvodeći motiv pejzaža kao samostalnu temu i izražavajući pejzažom promišljanja o raznim problemima i emocionalno stanje.
Kao pjesnik javlja se relativno kasno kada se već formirao kao osoba i književnik. Pjesme je pisao pod utjecajem Baudelairea i možemo u njegovoj poeziji naći sinseteziju, profinjeni ritam i izmjenu govorne i pjevne intonacije. Kao kritičar on piščev stil uzima kao osnovni kriterij za vrednovanje djela te zbog toga ne radi razlike između pojedinih književnih vrsta. Djela: Iverje, Novo iverje, Umorne priče, Oko lobora...
Oko Lobora
U jednom od svojih putopisa, "Oko Lobora", autor Antun Gustav Matoš s puno osjećaja i pomalo romantičarski piše o hrvatskom kraju. Putopis je nastao 1907. godine, a upravo se te godine Matoš vratio kući nakon višegodišnjeg izbivanja. Kroz cijeli tekst naglašava izraženu nacionalnu komponentu. Iako nije u potpunosti zadovoljan hrvatskim krajem te ga uspoređuje s "tuđinskim", … [više]
Cvijet sa raskršća
Cvijet sa raskršća, novela hrvatske moderne, objavljena je unutar djela Hrvatska smotra 1908., a 1909. u zbirci Umorne priče. Također, ova se novela može svrstati u krug novela s bizarnom tematikom, tj. u simbolističke novele, s djelima Camao i Moć savjesti. Novela započinje bogatim lirskim opisima pejzaža: "...mramorne Gorgone među visokom papradi, zapalim duhan, pružim … [više]
Srodnost
Pjesnik, pripovjedač, kritičar, esejist Antun Gustav Matoš najznačajnija je osoba hrvatske moderne. Njegovo djelo "Moć savjesti", tiskano 1892. godine, zajedno je uz Leskovarovu "Misao na vječnost" označilo početak modernističkih strujanja u hrvatskoj književnosti. Cijelo njegovo djelo usmjereno je na potragu za novim shvaćanjem umjetnosti. Poeziju je od svih književnih … [više]
Gnijezdo bez sokola
Pjesnik, pripovjedač, kritičar, esejist Antun Gustav Matoš najznačajnija je osoba hrvatske moderne. Njegovo djelo "Moć savjesti", tiskano 1892. godine, zajedno je uz Leskovarovu "Misao na vječnost" označilo početak modernističkih strujanja u hrvatskoj književnosti. Cijelo njegovo djelo usmjereno je na potragu za novim shvaćanjem umjetnosti. Poeziju je od svih književnih … [više]
Notturno
Pjesnik, pripovjedač, kritičar, esejist Antun Gustav Matoš najznačajnija je osoba hrvatske moderne. Njegovo djelo "Moć savjesti", tiskano 1892. godine, zajedno je uz Leskovarovu "Misao na vječnost" označilo početak modernističkih strujanja u hrvatskoj književnosti. Cijelo njegovo djelo usmjereno je na potragu za novim shvaćanjem umjetnosti. Poeziju je od svih književnih … [više]
Jesenje veče
Pjesnik, pripovjedač, kritičar, esejist Antun Gustav Matoš najznačajnija je osoba hrvatske moderne. Njegovo djelo "Moć savjesti", tiskano 1892. godine, zajedno je uz Leskovarovu "Misao na vječnost" označilo početak modernističkih strujanja u hrvatskoj književnosti. Cijelo njegovo djelo usmjereno je na potragu za novim shvaćanjem umjetnosti. Poeziju je od svih književnih … [više]
