Lirsko-epska novela Antuna Gustava Matoša objavljena je prvi put u "Hrvatskoj smotri" 1908., a zatim u "Umornim pričama" 1909. godine. Novela pripada lirsko-epskoj vrsti, gdje se poetični opisi pejsaža, Izabeline ljepote i emocija miješaju s jasnom epskom kompozicijom i fabulom. Lirika se očitava u piščevim opisima. S velikom subjektivnošću, romantičarskim prenaglašavanjem i … [više]
Antun Gustav Matoš
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 1873. - Zagreb, 1914.) hrvatski je pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac. On je bio književni boem. Polazio je gimnaziju u Zagrebu, pokušao studirati na Vojnom veterinarskom fakultetu u Beču, otišao u vojsku i dezertirao te pobjegao u Srbiju.
Još je živio i u Parizu te se naposljetku vratio u Zagreb gdje je i umro od karcinoma grla. Kao književnik se pojavio pripoviješću Moć savjesti koja je uz Leskovarevu Misao na vječnost najavila modernu te je bio središnja ličnost hrvatske moderne.
Njegov pripovjedački opus možemo podijeliti na dva dijela: tematika zagrebačko-zagorske sredine sa stvarnim likovima koje je sreo u životu i novela bizarnog karaktera s dominacijom likova individualnog karaktera (utjecaj E. A. Poea i Baudelairea).
Proza mu je obilježena dodirivanjem aktualnih društvenih problema, motivima misterija ljubavi, nokturalnih stanja i atmosfera. Ističe psihološku motivaciju dok sociološku stavlja u drugi plan. U putopisnoj prozi on je bio najveći inovator uvodeći motiv pejzaža kao samostalnu temu i izražavajući pejzažom promišljanja o raznim problemima i emocionalno stanje.
Kao pjesnik javlja se relativno kasno kada se već formirao kao osoba i književnik. Pjesme je pisao pod utjecajem Baudelairea i možemo u njegovoj poeziji naći sinseteziju, profinjeni ritam i izmjenu govorne i pjevne intonacije. Kao kritičar on piščev stil uzima kao osnovni kriterij za vrednovanje djela te zbog toga ne radi razlike između pojedinih književnih vrsta. Djela: Iverje, Novo iverje, Umorne priče, Oko lobora...
Srodnost
Pjesnik, pripovjedač, kritičar, esejist Antun Gustav Matoš najznačajnija je osoba hrvatske moderne. Njegovo djelo "Moć savjesti", tiskano 1892. godine, zajedno je uz Leskovarovu "Misao na vječnost" označilo početak modernističkih strujanja u hrvatskoj književnosti. Cijelo njegovo djelo usmjereno je na potragu za novim shvaćanjem umjetnosti. Poeziju je od svih književnih … [više]
Gnijezdo bez sokola
Pjesnik, pripovjedač, kritičar, esejist Antun Gustav Matoš najznačajnija je osoba hrvatske moderne. Njegovo djelo "Moć savjesti", tiskano 1892. godine, zajedno je uz Leskovarovu "Misao na vječnost" označilo početak modernističkih strujanja u hrvatskoj književnosti. Cijelo njegovo djelo usmjereno je na potragu za novim shvaćanjem umjetnosti. Poeziju je od svih književnih … [više]
Notturno
Pjesnik, pripovjedač, kritičar, esejist Antun Gustav Matoš najznačajnija je osoba hrvatske moderne. Njegovo djelo "Moć savjesti", tiskano 1892. godine, zajedno je uz Leskovarovu "Misao na vječnost" označilo početak modernističkih strujanja u hrvatskoj književnosti. Cijelo njegovo djelo usmjereno je na potragu za novim shvaćanjem umjetnosti. Poeziju je od svih književnih … [više]
Jesenje veče
Pjesnik, pripovjedač, kritičar, esejist Antun Gustav Matoš najznačajnija je osoba hrvatske moderne. Njegovo djelo "Moć savjesti", tiskano 1892. godine, zajedno je uz Leskovarovu "Misao na vječnost" označilo početak modernističkih strujanja u hrvatskoj književnosti. Cijelo njegovo djelo usmjereno je na potragu za novim shvaćanjem umjetnosti. Poeziju je od svih književnih … [više]
Camao
Camao je novela u kojoj se priča o kobnoj ljubavi između Alfreda Kamenskog i Fanny. Alfred je opisan kao Adonis, a Fanny kao Venera. Camao je mistična ptica koja razotkriva ljubavnike i uzrokuje tragediju; simbol izdaje i ironija što jedino papagaj preživi. Novela Camao predstavlja jedno od najsloženijih tekstova na koje je svoj potpis stavio Antun Gustav Matoš. Ona je plod … [više]
Oko Lobora
U ovom lirskom putopisu Antun Gustav Matoš se, prolazeći Loborom, prisjeća hrvatske prošlosti, daje kritiku sadašnjosti i opisuje propast i demoraliziranje plemstva. Djelo počinje opisivanje krajolika koji je u funkciji prikazivanja emocionalnog stanja lika. Donosi nam tmurnu atmosferu koja je puna čežnje. Pokušava Hrvatima objasniti da su iz hrvatske grude izašli i kako će … [više]