Alofoni su varijacija najmanje apstraktne jedinice govora i za razliku od fonema ne obuhvaćaju razlikovnu funkciju, a njihovim mijenjanjem ne dolazi do razlike na planu sadržaja. Fonem je najmanja jedinica u jezičnome … [više]

Brojevi su promjenjive riječi kojima se izriče količina onoga što imenujemo imenicama (glavni brojevi) ili onoga što je po redu i imenovano je imenicama (redni brojevi). Glavne brojeve možemo podijeliti na jednočlane … [više]

Glas, fon ili glasnik je najmanji prepoznatljivi govorni odsječak, odnosno najmanja prepoznatljiva govorna jedinica. Najmanji je odsječak govora, a može se zamjenjivati ili ponavljati. Glas je najmanja postojeća … [više]

Apozicija je imenica koja drugu imenicu pobliže objašnjava, odnosno slaže se s njom u rodu, broju i padežu za razliku od imenskog atributa. Apozicija je dio rečenice i obično dolazi prije imenice koju opisuje ili … [više]

Prezent je sadašnje glagolsko vrijeme. Tvori se od glagolske osnove te nastavaka -em, -eš, -e, -emo, -et, -u, -jem -ješ -je -jemo -jete -ju, -am -aš -a -amo -ate -aju i -im -iš -i -imo -ite -e. Prezent svrstavamo u … [više]

Kondicional drugi ili kondicional prošli pogodbeni je način glagola. Tvori se tako da koristimo kondicional sadašnji pomoćnog glagola biti te glagolski pridjev radni. Primjer 1. ja bih bio vozio 2. ti bi bio … [više]

Kondicional prvi ili kondicional sadašnji jedan je od pogodbenih načina glagola. Tvori se od nenaglašenog vremena aorista pomoćnog glagola biti te glagolskog pridjeva radnog. Primjer Kondicional prvi pomoćnog … [više]

Gubljenje suglasnika (ispadanje ili redukcija) glasovna je promjena u kojoj se od dva ista suglasnika, jedan gubi i ostaje jedan. Suglasnici se gube: kod tvorbe prefiksalnih riječi (bez + zvučni - bezvučni) … [više]

Navodnici su dvostruki interpunkcijski znakovi kojima označavamo tekst koji se doslovno navodi. Navodnicima nekog citiramo ili riječima koje smo označili navodnicima pridajemo drugo značenje. Navodnicima možemo označiti … [više]

Futur drugi je glagolski oblik kojim izričemo radnju, zbivanje i stanje za koje se vjeruje da će dogoditi prije, za vrijeme ili nakon neke radnje koja se već dogodila. Futur drugi još se naziva predbuduće vrijeme. … [više]

Perfekt je prošlo svršeno glagolsko vrijeme kojim izričemo radnju koja se dogodila u prošlosti. Naziva se još prošlo vrijeme glagola. Tvori se od nenaglašenog pomoćnog glagola biti u prezentu i glagolskog pridjeva … [više]

Imenice su riječi kojima dodjeljujemo značenje bićima, pojavama i predmetima. Imenicama imenujemo naš unutarnji doživljaj te pojave vanjskog svijeta. S obzirom na leksička obilježja imenice možemo odrediti na … [više]

Futur prvi ili futur I buduće je vrijeme glagola. Tvori se od nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti i infinitiva. Futur prvi koristi se kada želimo izreći radnju koja će se tek dogoditi ili će se nastaviti … [više]

Pluskvamperfekt je pretprošlo vrijeme koje označava radnju koje se dogodila prije neke druge radnje. Naziva se još i prošlo prošlo vrijeme. Koriste se da bi se opisala radnja koja se dogodila prije neke druge radnje, … [više]

Prilozi su nepromjenjive vrste riječi koje najčešće dolaze ispred glagola. Postoje vremenski prilozi, mjesni, uzročni, načinski, količinski i posljedični prilozi. Vremenski prilozi Vremenski prilozi odgovaraju na … [više]

Glagoli su promjenjive vrste riječi kojima možemo izreći radnju, stanje i zbivanje. Glagole možemo mijenjati po vremenima, licima i načinima, a razlikujemo svršene i nesvršene glagole. Uz njih, postoje i pomoćni ili … [više]

Riječ je glas ili skupina glasova kojima pridružujemo neko značenje. Riječ je osnovna jedinica jezika te odgovara tome da je osnovi dio svakog jezika. Riječ se sastoji od korijena riječi i sufiksa ili prefiksa. … [više]

Zamjenice su riječi kojima zamjenjujemo neke druge riječi. Možemo ih razlikovati s obzirom na funkciju i značenje. Zamjenice po funkciji Imenične zamjenice Imenične zamjenice su riječi kojima zamjenjujemo … [više]

Vrste riječi su skupovi riječi. Skupovi se odnose na isti pojam, a jedino se razlikuju u nastavku. One riječi koje se dolaze u više oblika su promjenjive dok one koje se nikada ne mijenjaju i uvijek su u jednom obliku, … [više]

Objekt je dopuna kojom izričemo predmet radnje. On je član rečeničnog ustrojstva, a mjesto mu otvara prijelazni glagol. Objekt je najčešće imenica ili zamjenica. Objekt kao imenica Konobar joj je donio … [više]