Prilozi

Prilozi su nepromjenjive vrste riječi koje najčešće dolaze ispred glagola. Postoje vremenski prilozi, mjesni, uzročni, načinski, količinski i posljedični prilozi.

Vremenski prilozi

Vremenski prilozi odgovaraju na pitanja kada, do kada i otkada.

Pitanja kada ima za odgovor: jučer, danas, sutra, ljetos, sada, nikada, uvijek, prije, poslije…

Pitanje do kada ima za odgovor: dogodine, do sada, dotada…

Pitanja otkada ima za odgovor: odmalena, oduvijek, otad, odavno…

Mjesni prilozi

Mjesni prilozi odgovaraju na pitanja gdje, kuda, kamo, dokud, dokle, otkuda.

Pitanje gdje odgovara na: nigdje, tu, dolje, vani, negdje…

Pitanje kamo odgovara na: nikamo, natrag, ovamo, nekamo…

Pitanje kuda odgovara na: tuda, ovuda, nikuda, ikuda…

Pitanja otkuda i odakle odgovaraju na: odavde, niotkuda, izdaleka, izbliza…

Pitanja dokle i dokud odgovaraju na: dotle, donekle, dotle…

Uzročni prilozi

Uzročni prilozi odgovaraju na pitanja zašto i zbog čega.

Pitanja zašto i zbog čega imaju odgovor: zato i stoga.

Načinski prilozi

Načinski prilozi odgovaraju na pitanje kako.

Pitanje kako odgovara na: tako, ovako, onako, slučajno.

Količinski prilozi

Količinski prilozi odgovaraju na pitanja koliko ili koliko puta.

Pitanje koliko odgovara na: malo, toliko, previše, manje, opet, previše, sasvim…

Pitanje koliko puta odgovara na pitanje jedanput, dvaput, stoput…

Posljedični prilozi

Posljedični prilozi odgovaraju na pitanje s kojim ishodom ili posljedicom se nešto dogodilo.

Pitanje s kojom posljedicom ima za odgovor uzalud, utaman…