Prilozi su nepromjenjive vrste riječi koje najčešće dolaze ispred glagola. Postoje vremenski prilozi, mjesni, uzročni, načinski, količinski i posljedični prilozi.
Vremenski prilozi
Vremenski prilozi odgovaraju na pitanja kada, do kada i otkada.
Pitanja kada ima za odgovor: jučer, danas, sutra, ljetos, sada, nikada, uvijek, prije, poslije…
Pitanje do kada ima za odgovor: dogodine, do sada, dotada…
Pitanja otkada ima za odgovor: odmalena, oduvijek, otad, odavno…
Mjesni prilozi
Mjesni prilozi odgovaraju na pitanja gdje, kuda, kamo, dokud, dokle, otkuda.
Pitanje gdje odgovara na: nigdje, tu, dolje, vani, negdje…
Pitanje kamo odgovara na: nikamo, natrag, ovamo, nekamo…
Pitanje kuda odgovara na: tuda, ovuda, nikuda, ikuda…
Pitanja otkuda i odakle odgovaraju na: odavde, niotkuda, izdaleka, izbliza…
Pitanja dokle i dokud odgovaraju na: dotle, donekle, dotle…
Uzročni prilozi
Uzročni prilozi odgovaraju na pitanja zašto i zbog čega.
Pitanja zašto i zbog čega imaju odgovor: zato i stoga.
Načinski prilozi
Načinski prilozi odgovaraju na pitanje kako.
Pitanje kako odgovara na: tako, ovako, onako, slučajno.
Količinski prilozi
Količinski prilozi odgovaraju na pitanja koliko ili koliko puta.
Pitanje koliko odgovara na: malo, toliko, previše, manje, opet, previše, sasvim…
Pitanje koliko puta odgovara na pitanje jedanput, dvaput, stoput…
Posljedični prilozi
Posljedični prilozi odgovaraju na pitanje s kojim ishodom ili posljedicom se nešto dogodilo.
Pitanje s kojom posljedicom ima za odgovor uzalud, utaman…
Odgovori