Pridjevima izričemo kakvi su predmeti, pojave ili bića. To su riječi uz pomoć kojih dobivamo pobliže značenje riječi kojima ih pridjevamo, a te riječi su obično imenice. Pridjeve po značenju možemo podijeliti na opisne, … [više]

Atribut je riječ koja se dodaje kako bi opisala imenicu, poimenični pridjev ili imeničnu zamjenicu. Atribut može imati funkciju pridjeva, broja, zamjenice (i to najčešće posvojne) te imenice (tada imenica i atribut nisu … [više]

Morfem je najmanji odsječak riječi koji ima svoje značenje, a tvoren je tako da je izrazu pridružen sadržaj. Izraz morfema nazivamo morf. Morfologija je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem morfema. To je … [više]

Nepostojano a glasovna je promjena do koje dolazi kada se samoglasnik a gubi ili pojavljuje. To se događa u nekim riječima ili u nekim oblicima riječi. Nepostojano a pojavljuje se u sljedećim slučajevima kod … [više]

Vokalizacija je glasovna promjena kod koje se suglasnik l mijenja samoglasnikom o. Do promjene dolazi na kraju sloga ili na kraju riječi. Vokalizacija se provodi: kod imenica muškog roda u nominativu jednine … [više]

Predikat je glavni dio rečenice koji nije ovisan o drugim rečeničnim članovima. Član je rečeničnog ustrojstva i sam sebi tvori mjesto u rečenici. Postoje primjeri kada je predikat i jedini član rečenice, a takva rečenica … [više]

Jotacija je glasovna promjena do koje dolazi kada se spajaju nepalatalni suglasnici c, d, g, h, k, l, n, s, t i z uz glas j pri čemu dolazi do tvorbe novih palatalnih suglasnika č, đ, ž, š, lj, nj i ć. Primjer … [više]

Imperfekt označava prošlo nesvršeno glagolsko vrijeme. Riječ imperfekt dolazi od latinske riječi imperfectus što znači nesvršen. Tvori se od infinitivne osnove i određenih nastavaka. -ah, -aše, -aše, -asmo, -aste, … [više]

Imperativ je krnji glagolski oblik koji ne postoji u prvom licu jednine. Latinski imperio znači zapovijedati što znači da je ovo zapovjedni način glagola. Njime se izriče zapovijed, zabrana u niječnim rečenicama, savjet … [više]

Naglaskom ističemo slog u riječi jačinom ili visinom izgovora, a nerijetko i oboje. Dugi i kratki slogovi mogu biti naglašeni i u njima se ton izgovora kreće silazno ili uzlazno. Kod silaznih naglasaka slog je naglašen … [više]

Aorist se tvori od svršenih glagola, a označava prošlo svršeno vrijeme. Koristimo ga kako bismo izrekli radnju koja se upravo dogodila. Riječ aorist dolazi od grčke riječi aoristos što znači neodređen ili … [više]

Palatalizacija dolazi od latinske riječi palatum što znači nepce. Palatalizacija je glasovna promjena tijekom koje se suglasnici k, g i h ispred samoglasnika -e i -i te nekih sufiksa mijenjaju u -č, -ž i -š. Do … [više]

Veznici su nepromjenjive riječi koje povezuju rečenice i rečenične dijelove. Veznici imaju ulogu pomagača u rečenici, olakšavaju nam da se lakše izrazimo. Najčešće se sastoje od jedne, a ponekad i od dvije … [više]

Subjekt nam govori o kome ili o čemu se radi u rečenici i on je glavni vršitelj radnje. Da bismo mogli odrediti subjekt u rečenici moramo postaviti pitanje "tko", na temelju kojeg ćemo dobiti odgovor za ljude, biljke i … [više]

Infinitiv je osnovni oblik glagola i neodređeni glagolski način. Tvori se tako da se infinitivnoj osnovi glagola dodaju nastavci -ći ili -ti. Nosi naziv neodređeni glagolski oblik jer na temelju njega ne možemo odrediti … [više]

Sibilarizacija je glasovna promjena do koje dolazi u određenim situacijama kada u riječima u kojima se nalaze suglasnici k, g i h ispred slova i, dolazi do promjene u c, z i s. Sibilarizacija se još naziva i druga i … [više]

Glagoli se prema načinu dijele na glagole radnje, glagole stanja i glagole zbivanja. Glagolska stanja označavaju odnos između subjekta (vršitelja radnje) i glagolske radnje. Možemo razlikovati dva glagolska stanja, … [više]