Pridjevima izričemo kakvi su predmeti, pojave ili bića. To su riječi uz pomoć kojih dobivamo pobliže značenje riječi kojima ih pridjevamo, a te riječi su obično imenice. Pridjeve po značenju možemo podijeliti na opisne, … [više]
Atribut
Atribut je riječ koja se dodaje kako bi opisala imenicu, poimenični pridjev ili imeničnu zamjenicu. Atribut može imati funkciju pridjeva, broja, zamjenice (i to najčešće posvojne) te imenice (tada imenica i atribut nisu … [više]
Morfem
Morfem je najmanji odsječak riječi koji ima svoje značenje, a tvoren je tako da je izrazu pridružen sadržaj. Izraz morfema nazivamo morf. Morfologija je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem morfema. To je … [više]
Nepostojano a
Nepostojano a glasovna je promjena do koje dolazi kada se samoglasnik a gubi ili pojavljuje. To se događa u nekim riječima ili u nekim oblicima riječi. Nepostojano a pojavljuje se u sljedećim slučajevima kod … [više]
Vokalizacija
Vokalizacija je glasovna promjena kod koje se suglasnik l mijenja samoglasnikom o. Do promjene dolazi na kraju sloga ili na kraju riječi. Vokalizacija se provodi: kod imenica muškog roda u nominativu jednine … [više]
Predikat
Predikat je glavni dio rečenice koji nije ovisan o drugim rečeničnim članovima. Član je rečeničnog ustrojstva i sam sebi tvori mjesto u rečenici. Postoje primjeri kada je predikat i jedini član rečenice, a takva rečenica … [više]
Jotacija
Jotacija je glasovna promjena do koje dolazi kada se spajaju nepalatalni suglasnici c, d, g, h, k, l, n, s, t i z uz glas j pri čemu dolazi do tvorbe novih palatalnih suglasnika č, đ, ž, š, lj, nj i ć. Primjer … [više]
Imperfekt
Imperfekt označava prošlo nesvršeno glagolsko vrijeme. Riječ imperfekt dolazi od latinske riječi imperfectus što znači nesvršen. Tvori se od infinitivne osnove i određenih nastavaka. -ah, -aše, -aše, -asmo, -aste, … [više]
Imperativ
Imperativ je krnji glagolski oblik koji ne postoji u prvom licu jednine. Latinski imperio znači zapovijedati što znači da je ovo zapovjedni način glagola. Njime se izriče zapovijed, zabrana u niječnim rečenicama, savjet … [više]
Naglasak
Naglaskom ističemo slog u riječi jačinom ili visinom izgovora, a nerijetko i oboje. Dugi i kratki slogovi mogu biti naglašeni i u njima se ton izgovora kreće silazno ili uzlazno. Kod silaznih naglasaka slog je naglašen … [više]
Aorist
Aorist se tvori od svršenih glagola, a označava prošlo svršeno vrijeme. Koristimo ga kako bismo izrekli radnju koja se upravo dogodila. Riječ aorist dolazi od grčke riječi aoristos što znači neodređen ili … [više]
Palatalizacija
Palatalizacija dolazi od latinske riječi palatum što znači nepce. Palatalizacija je glasovna promjena tijekom koje se suglasnici k, g i h ispred samoglasnika -e i -i te nekih sufiksa mijenjaju u -č, -ž i -š. Do … [više]
Veznici
Veznici su nepromjenjive riječi koje povezuju rečenice i rečenične dijelove. Veznici imaju ulogu pomagača u rečenici, olakšavaju nam da se lakše izrazimo. Najčešće se sastoje od jedne, a ponekad i od dvije … [više]
Subjekt
Subjekt nam govori o kome ili o čemu se radi u rečenici i on je glavni vršitelj radnje. Da bismo mogli odrediti subjekt u rečenici moramo postaviti pitanje "tko", na temelju kojeg ćemo dobiti odgovor za ljude, biljke i … [više]
Infinitv
Infinitiv je osnovni oblik glagola i neodređeni glagolski način. Tvori se tako da se infinitivnoj osnovi glagola dodaju nastavci -ći ili -ti. Nosi naziv neodređeni glagolski oblik jer na temelju njega ne možemo odrediti … [više]
Sibilarizacija
Sibilarizacija je glasovna promjena do koje dolazi u određenim situacijama kada u riječima u kojima se nalaze suglasnici k, g i h ispred slova i, dolazi do promjene u c, z i s. Sibilarizacija se još naziva i druga i … [više]
Glagolska stanja
Glagoli se prema načinu dijele na glagole radnje, glagole stanja i glagole zbivanja. Glagolska stanja označavaju odnos između subjekta (vršitelja radnje) i glagolske radnje. Možemo razlikovati dva glagolska stanja, … [više]
- « Prethodna stranica
- 1
- …
- 3
- 4
- 5