• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Obrazovanje
  • Lektire
  • Pjesme
  • Književnost
  • Jezik
  • Knjige
Pitanja za višu ocjenu >>

Brojevi

Brojevi su promjenjive riječi kojima se izriče količina onoga što imenujemo imenicama (glavni brojevi) ili onoga što je po redu i imenovano je imenicama (redni brojevi).

Glavne brojeve možemo podijeliti na jednočlane i višečlane, a jednočlani se dijele na osnovne i izvedene.

Uz glavne i redne brojeve, pod brojeve spadaju i brojne imenice (dvojica, destina, oboje…), brojni prilozi (stotinjak, desetak, dvadesetak…) te brojni pridjevi (troji, dvoji…).

Kako bi izrekli brojevne vrijednosti koristimo i takozvane umnožne brojeve, a to su zapravo pridjevi koji nam govore koliko je što (jednostruko, trostruko…), priložne brojeve koji su zapravo prilozi, a govore nam koliko puta ili po koji je put nešto (stoput, jedanput, dvaput…) i dijelne brojeve koji su zapravo veza između prijedloga i glavnog broja, a govore nam po koliko je nešto (po dva, po tri, po jedan…).

Gledajući glavne brojeve, mijenjaju se brojevi jedan, dva, tri i četiri te složeni brojevi koji imaju ove brojeve kao posljednjeg člana. Ostali brojevi se ne mijenjaju. Redni brojevi se mijenjaju kao i određeni brojevi.

Broj jedan mijenjamo kao što mijenjamo određeni pridjev s nepostojanim a, a on ima sva tri broja i roda. Prvi oblik može biti za srednji  te za muški rod, dok drugi oblik vrijedi samo za ženski rod. Sklonidba tri i četiri brojeva vrijedi za tri roda.

Kod složenih rednih brojeva posljednji je član redni broj dok su svi ostali članovi oblika glavnog broja.

Složene brojeve pišemo odvojeno, a zadnja dva člana mogu biti povezana veznikom -i.

Kod stotica za oblik “šesto” postoji nova riječ “šeststo” kako se u nekim situacijama ne bi miješali 6 i 600. No, i dalje se može upotrebljavati oblik šesto.

Brojevne imenice su riječi koje su po značenju brojevi, no po obliku su imenice (stotina, dvojica, četvero…).

Svi gramatički pojmovi >>

Kako pisati lektire



Zaprati Kralja Lektira!


Savjeti

  • Upute za pisanje eseja
  • Upute za lektiru
  • Bilješke tijekom čitanja lektire
  • Dnevnik čitanja lektire
  • Najbolje vrijeme za čitanje lektire
  • Čitanje s razumijevanjem
  • Kako brzo pročitati lektiru
  • Kako zavoljeti čitanje lektira
  • Kako napisati lektiru
Pregled svih savjeta >>

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Zaprati Kralja Lektira



Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Tin Ujević Vesna Parun Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlata Kolarić-Kišur Zlatko Krilić
Popis svih autora >>

Zadnje objave

  • 10 grešaka kod pisanja lektire i kako ih izbjeći
  • Kako napisati lektiru
  • Sto godina samoće
  • Iz velegradskog podzemlja
  • Homersko pitanje
  • Homersko pitanje – teorije
  • Charlie i tvornica čokolade
  • Anđeo u zvoniku
  • Zeleni pas
  • Alkar

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Savjeti
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2025. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija