Nihilizam

Nihilizam je filozofija koja se odriče svih do sada ustaljenih društvenih normi i ideala, a sve kako bi stvorila novog čovjeka, oslobođenog dosadašnjeg autoriteta i zakona, što se može učiniti samo ako se stari čovjek uništi. Za nihiliste se često govori da  vjeruju u “ništa”, upravo zato što odbacuju sva dosadašnja uvjerenja, dogme, religije, moralna načela i slično.

Nihilizam se kao pojam prvi put pojavio 1862. godine u romanu “Očevi i djeca” Ivana Sergejeviča Turgenjeva. Ovim pojmom Turgenjev je definirao životne stavove glavnog junaka svog romana. Taj junak se svojim ciničnim stavom prema okolini suprotstavljao uvriježenim idolima, te usput ispoljavao svoju naturalističku filozofiju i kritiku društvu. Nihilizam je stoga često usko vezan s anarhizmom, ali se ova dva pojma po mnogočemu i razlikuju. Širenjem nihilističke filozofije na Zapad, nihilizam se često zamjenjivao za pojam ateizam, ali ni ti pojmovi nisu jednaki. Nihilizam se zalaže za slobodu pojedinca upravo time što negira boga, jer bez boga nema ni kazne, pa je time sve u ljudskom životu dopušteno. Individualna sloboda vrhunac je vjerovanja nihilista.

Filozofija nihilizam dijeli na dva dijela – na logičko spoznajni i moralno-politički. Logičko-spoznajni nihilizam u uskoj je vezi sa skepticizmom te se on odriče svih dosadašnjih znanstvenih i filozofskih spoznaja, tj. odbacuje sva učenja koje je čovjek do sada stekao. Moralno-politički nihilizam odbacuje sve društvene vrijednosti jer ih se ne smatra racionalnima, već izmišljenima kako bi se njima vladalo čovjekom.

Najpoznatiji svjetski nihilisti su Friedrich Nietzsche, Max Stirner, Albert Camus i mnogi drugi. Pojam nihilizam dolazi od latinske riječi nihil, što znači ništa.