“Grički top” je knjiga koja se sastoji od 20 legendi. Jedna od priča je “Krvavi most”.
Autor Dubravko Horvatić u jednoj je knjizi napisao najpoznatije hrvatske legende iz nekih hrvatskih krajeva. One se uglavnom tiču nastanka nekih gradova, rijeka ili jezera ili se bave pitanjima kako su nastala imena nekih danas poznatih i gusto naseljenih gradova. Također, one govore o nekih poznatim bitkama, seobama i običajima.
Ova legenda govori o povijesnoj bitki na Krvavom mostu, a ispričana je kroz ljubavnu priču. Autor nam je prikazao s jedne strane predivnu romantičnu priču i borbu za idealizam punu moralnih vrijednosti, a s druge strane bezobzirnost i opakost koji na kraju izvuku zasluženo deblji kraj.
Kratak sadržaj
Krvavi most
Kada je Ladislav Kumanac, prvi Hrvatsko-ugarski kralj umro, nije imao nasljednika. Njegovi rođaci su se odmah nakon njegove smrti počeli boriti za prijestolje. Najuporniji su bili Andrija zvan Mlečanin i Karlo Martel. Svaki od njih nastupao je sa svojim pristašama i saveznicima.
Započele su velike borbe koje su i po Hrvatskoj i po Mađarskoj trajale godinama.
Upravitelj biskupskog Medvedgrada, Grdun pridružio se u početku Andriju, a nakon toga Karlu. Razlog zbog kojeg se kasnije opredijelio za Karla bio je taj što je on bivao sve jači, ali i Ružica. Naime, Ružica je bila sestra knezova Gising koji su bili Karlovi saveznici. Grdun je htio oženiti Ružicu jer je bila lijepa i mlada, a uz sve to nadao se i da će dobiti dio imetka Gising.
Ružica je živjela u samostanu klarisa na Gradecu. Tamo je njezina teta Margita bila predstojnica. Jednoga dana na bedemu ju je ugledao mladi vitez i od tada je dolazio svaki dan kako bi je gledao i bacao ruže, sve dok mu i ona nije uzvratila.
Jedne noći došlo je do vatre u samostanu. Ružica se već skoro ugušila od dima kada je naišao onaj vitez koji ju je svaki dan gledao i spasi je u zadnji tren. Pošto im je to bio prvi susret, on joj se i predstavi kao Pavao Slavinić.
Od tog susreta Ružica i Pavao svaki dan su se nalazili i šetali su vrtom. I teta Margita je bila zadovoljna i s blagoslovom je gledala na ovu vezu.
Ružici su nakon požara došla u posjetu starija braća Henrik i Ivan. Priopćili su joj da se mora udati za Grduna. Ružica se nakon toga jako rastuži i počne plakati, a teta Margita se usprotivi i kaže da on neće dobiti Ružicu.
Grdun je želio saznati zašto se Ružica ne želi udati za njega pa je odlučio poslati uhode ne bi li saznao. Tako je saznao za Pavla pa je odlučio kako ga se mora riješiti. Namjerno je na njega natjerao neke bandite, ali Pavao ih se uspješno riješio te tako izbjegao čak par pokušaja ubojstva.
Grdun je već bio jako ljut zbog toga što se nije uspio riješiti Pavla pa odluči uništiti Gradec i Kaptol. U početku odluči opljačkati biskupski Kaptol.
Kada su čuli buku s Kaptola, građani s Gradeca pohitali su im u pomoć. Uzeli su oružje, a vodio ih je Pavao Slavinić. Na mostu su se sukobili s pljačkašima, a nakon velike borbe Slavinić nadjača Grduna i ubije ga. Kada je borba bila gotova, Ružica dođe i zagrli ga.
Vrijeme radnje: 13. stoljeće
Mjesto radnje: Zagreb
Likovi: Ružica, Pavo Slavinić, Grdun, Margita
Analiza likova
Ružica – lijepa kneginjica obitelji Gising. Ima sedamnaest godina i lijepo se slaže s tetom Margitom. Teta je podupire u vezi Pavla Slavinića u kojeg je zaljubljena. Braća Ivan i Henrik žele je udati za opakog Grduna, ali ona to odbija.
Pavao Slavinić – mladi vitez, lijepe, bujne plave kose. Vlasnik je mlinova na potoku Medveščak. Uporan je oko Ružice, posjećuje je svaki dan i donosi joj ružu dok se i ona ne zagleda i zaljubi u njega. Hrabar je vojnik, plemenit i častan, dobra srca.
Grdun – lažljiv, karijerist, prevrtljiv i gleda samo materijalno, čak i u ljubavi. Priključuje se stranama onako kako mu odgovara i s obzirom na korist koju može izvući. Nasilnik, sve riješava silom. Tako se želi rješiti i Pavla jer mu smeta da bi bio s Ružicom. Pljačkaš, nema dobrih osobina.
Bilješka o autoru
Dubravko Horvatić rodio se 1939. godine u Zagrebu. u Zagrebu je završio i osnovnu školu i gimnaziju, a pohađao je i fakultet. Završio je na Filozofskom fakultetu povijest umjetnosti i komparativnu književnost.
Radio je cijeli svoj život kao književnik. Pisao je eseje, romane, pjesme, pripovijetke, scenarije i igrokaze. Radio je i kao novinar i kao urednik u raznim časopisima.
Za svog života napisao je preko četrdeset knjiga, od kojih je većina za odrasle te nešto manji broj za djecu. Najpoznatije su: “Grički top”, “Katarina Kosača”, “Stanari u slonu” i mnoge druge.
Umro je u Zagrebu 2004. godine.
Autor: M.L.
Odgovori