Znanstvena fantastika jedan je od umjetničkih žanrova koji prenosi izmišljenu znanost ili tehnologiju na pojedinca ili društvo. Ovaj oblik fikcije najčešće se koristi u književnim i filmskim djelima. Kao takav, u književnosti je čest i znanstveno fantastični roman.
U znanstveno fantastičnom romanu granice često nisu jasno određene. Velik broj djela mješavina je drugih žanrova pa su u njima zastupljeni još i ljubavni, kriminalistički i povijesni romani. Velik broj djela ima i elemente filozofske i psihološke književnosti.
Znanstvena fantastika se označava kraticama SF ili ZF. Izvorno engleski koristi se sci-fi.
Glavnim izvorištem znanstvene fantastike smatra se roman engleske književnice Mary Shelley – “Frankenstein”, koji je objavljen 1818. godine.
U djelima znanstvene fantastike često se razmatraju teme vezane za napredak znanosti, o istraživanjima i mogućnostima novih tehnologija ili o tome što bi bilo da se nešto drugo dogodilo u prošlosti. Djela znanstvene fantastike bave se raznim motivima te to nikako nisu samo oni gdje se spominju izvanzemaljci iako je to najstariji motiv upravo ovog žanra.
Najstariji motiv znanstvene fantastike onaj je gdje se spominju prvi susreti izvanzemaljaca s ljudima, a to je opisano u romanu “Sastanak s Ramom” autora A.C. Clarke. Clarke u romanu opisuje događaje koji su se dogodili na putu Kroz sunčev sustav putem kojeg je prošao veliki izvanzemaljski svemirski brod.
Motiv katastrofe opisan je u djelu Gentryja Leeja i A.C. Clarkea “Božji Čekić”. Radnja opisuje događaje koji slijede uslijed prijetnje asteroida Zemlji. Društvo nakon nuklearnog rata opisano je u romanima “Rat Miru” Vernora Vingeja i “Hvalospjev Leibowitzu” Waltera M. Millera.
Budućnost čovječanstva opisana je u velikom broju romanu znanstvene fantastike i to u različitim obradama, onim distopijskim, utopijskim ili u njihovim kombinacijama. Roman “Grad i zvijezde” klasik je A.C. Clarkea u kojem je opisao kako izgleda ljudska civilizacija u dvije zajednice i to nakon milijarde godina na Zemlji. Najpoznatiji distopijski roman je “1984.” Georgea Orwella, a u njemu su opisane tehnike kojima totalitarna država drži ljude u pokornosti. Isto tako u djelu Aldousa Huxleya “Vrli novi svijet”, opisano je kako u totalitarnoj državi nastaju njezini podanici čiji mozak je ispran te su oni podijeljeni u biološke kaste.
U znanstvenoj fantastici jedan od najčešćih motiva je onaj kada ljudi ratuju protiv izvanzemaljaca. H.G. Wells napisao je klasik “Rat svjetova”. Djelo je izašlo davne 1898. godine i odmah postalo hit, a radnja se odvija u Engleskoj koja je okupirana od strane Marsovaca naprednim oružjem i tehnologijom.
Keith Roberts bavio se temama alternativne povijesti, odnosno kako bi povijest danas izgledala da su se neki od događaja tada odvijali drukčije. U svom romanu “Pavane” opisao je malo drukčiju povijest. 1588. godine španjolska Velika Armada Englesku je vratila pod katoličanstvo.
Česte su i ljubavne priče čija se radnja isprepliće s elementima znanstvene fantastike. Jedan takav roman je onaj “Vrata u ljeto” autora “Roberta Heinleina. Brojni su se romani služili i motivima putovanja kroz vrijeme. Prvo djelo te tematike objavljeno je 1895. godine pod nazivom “Vremenski stroj” autora H.G. Wellsa.
Velik broj autora od davnina se koristio motivima robota i umjetne inteligencije te obrazloženjima kako oni utječu na društvo. Pojam robota prvi je raspravio autor Karel Čapek, 1920. godine u svom djelu “R.U.R.” u kojem je prvi put i spomenuo riječ “robot”.
Neki autori u svoja djela uvode i motive humora. Najpoznatiji takav roman je onaj autora Douglasa Adamsa “Vodič kroz galaktiku za autostopere”.
Što se tiče motiva religije i oni se često isprepliću sa znanstvenom fantastikom. Oni najzapaženiji svakako su roman “Hvalospjev Leibowitzu” autora Waltera R. Millera u kojem je pisao o Katoličkoj crkvi u vremenu postnuklearne Amerike. Po mnogima jedna od najljepših priča u kojem je znanstvena fantastika povezana s religijom je ona A.C. Clarkea “Zvijezda” koja opisuje priču isusovačkog redovnika koji je u potrazi za betlehemskom zvijezdom kao član posade jednog istraživačkog broda.
Romani znanstvene fantastike osvajaju već dugi niz godina. Autori se bore kako čitateljima prenijeti što originalniju i uvjerljivu priču, a velik broj njih postaju i klasici čija je popularnost bezvremenska. Mnoge priče su i ekranizirane, a time je njihova popularnost postala još i veća.
Odgovori