• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Knjige
  • Lektire
  • Pjesme
  • Biografije
  • Književnost
  • Jezik
Pitanja za višu ocjenu >>
Pitanja za višu ocjenu >>

Marinizam

Marinizam je pjesnički stil koji je dominirao talijanskim pjesništvom tijekom 17. stoljeća, dakle u vrijeme književnog baroka. Ime je dobio prema svom začetniku i najboljem predstavniku Giambattisti Marinu, najvećem talijanskom baroknom pjesniku koji je svojevremeno bio jedan od najpopularnijih pjesnika u Europi. Upravo zbog njegovog utjecaja barokno se pjesništvo odlikuje tolikom raskoši, što u izraza, što jezika.

Pjesme nastale u razdoblju marinizma karakterizira velika upotreba motiva, najčešće vrlo neobičnih, baš kao i metafora, ponavljanja i ostalih stilskih figura. Pretjerivanje u stilskim figurama i gomilanje pjesničkih slika glavna je odlika ovog književnog pravca. Osim gomilanja stilskih figura, za marinizam su specifične i često neobične igre riječima, igra sa zvukom i ispoljavanje senzualnosti pogotovo prema prirodi i ljubavi.

Sve ove odlike marinizma služile su kako bi začudile čitatelja. Marino je to radio vješto i pretjerivanje u njegovoj poeziji imalo je smisla. Ali s velikom popularnošću Marino je stekao i mnogo oponašatelja koji su kopirali njegov stil izražavanja, ali nisu bili dovoljno vješti da prenesu i dublju ideju. Nakon što se ovaj stil raširio i stekao mnogo loših pjesnika, s vremenom, negdje krajem 17. stoljeća, naziv marinizam postao pogrdan i označavao je loše pjesništvo.

Marinizam dolazi od talijanske riječi marinisimo. Poput prijevoda i on se odnosi na pjesnika Marina.

Za primjer marinističke poezije prikazat ćemo pjesmu “Pjevač” Giambattista Marina:

“Nad rubom jedne rijeke sjajne i čiste
pjevao je slavuj pjesmu ko da žice
prebira vješt svirač, prsti gitariste;
činilo se da pjevaju mnoge ptice.

Jeka, razdragana, slušajuć glase,
odvraćaše zvučno nježnom pjesmom ptici,
pa joj se činjaše, od glasova, da se
dva slavuja slažu u toj utakmici.

A kad pjevač htjede slađim pjevom tada
nadglasati jeku, lik mu iznenada
blusnuo u sjaju srebrnih talasa.

Ču se hihot nimfa, a od toga glasa
zastidje se slavuj i od svijetla dana
sakri se u mraku mirisavih grana.”

Svi pojmovi iz književnosti >>

Kako napisati lektiru (video tutorial)

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Književnost.hr traži autore za objavu svojih književnih radova!

Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Tin Ujević Vesna Parun Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlata Kolarić-Kišur Zlatko Krilić
Popis svih autora >>

Zadnje objave

  • Kako poboljšati koncentraciju
  • Kako je Potjeh tražio istinu analiza
  • Ep o Gilgamešu
  • Ep o Gilgamešu analiza
  • Djevojčica iz Afganistana
  • Djevojčica iz Afganistana analiza
  • Izdajničko srce
  • Palčić
  • Svinjar
  • Djevojčica sa šibicama

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija
English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija