Hrabri krojač obrađena lektira braće Grimm. Lektira sadrži detaljan kratak sadržaj, analizu djela, književne elemente, analizu likova i bilješku o piscu, sve potrebno za kvalitetnu obradu i aktivno sudjelovanje u nastavi.
Pročitajte cijelo djelo Hrabri krojač online >>
Bajke braće Grimm nisu samo o lijepim djevama i junacima koji ih spašavaju, nego isto tako i o običnim malim ljudima što svakim svojim potezom pokazuju koliko su zapravo veliki junaci.
Analiza djela
Dok se neki likovi odlikuju svojom hrabrosti, drugi se ističu zahvaljujući mudrosti, ali isto tako i o dobroti. U bajci “Hrabri krojač”, glavni junak je marljiv radnik koji uspije pobijediti diva. Braća Grimm napisali su poznate bajke,a za koje su ideju dobili zahvaljujući narodnim pričama. Jacob i Wilhelm Grimm ostat će zapamćeni kao istaknuti njemački pisci te autori “Deutsches Wörterbuch” (Njemački rječnik) na kojem su radili do kraja života.
U bajci “Hrabri krojač” opisuju se dogodovštine glavnog lika i njegovo nadmudrivanje s golemim divom. Nakon što je ubio sedam muha jednim udarcem pomislio je kako bi bilo dobro da ode malo vidjeti svijeta, a ne da provodi svoje dane u maloj krojačnici. Putem je sreo diva kojeg je uspio svaki put nadmudriti. Problem je bio u tome što mu div nije vjerovao kako je ovaj ubio čak sedam muha samo jednim udarcem. Div je smišljao razne izazove da kako bi mu krojač dokazao da je hrabar i snažan. Krojač je bez imalo poteškoća uspio odraditi svaki izazov, a div je iz dana u dan je bivao sve više ljut. Sve dok se jednog dana nije odlučio riješiti krojača. To mu naravno nije uspjelo jer ga je krojač uspio nadmudriti i posljednji put.
Riječ je o zanimljivoj bajci prepunoj pustolovina u kojoj glavni lik krojač svojom domišljatošću uspijeva izbezumiti diva koji na kraju bježi od njega glavom bez obzira. Zahvaljujući hrabrosti koju je pokazao, glavni lik je na kraju izašao kao pobjednik. Priča o mudrom krojaču zabavna je ne samo djeci negi i odraslima, zahvaljujući raznim izazovima koje je div nametnuo krojaču, a koje je glavni junak svladao bez puno poteškoća.
Poruka priče je da su pamet i hrabrost u životu itekako važni kako bi se znali snaći u raznim životnim situacijama.
Književni elementi
Književni rod: epika
Književna vrsta: bajka
Mjesto radnje: krojačnica, šuma, pećina
Vrijeme radnje: jednom davno
Tema: Pustolovine mladog krojača koji je zahvaljujući mudrosti, ali i hrabrosti uspio nadmudriti diva.
Ideja: Nikada ne treba umanjivati važnost hrabrosti i pameti, koji su važni u životu kako bi se mogli snaći u brojnim situacijama.
Cijelu priču “Hrabri krojač” pročitajte ovdje >>
Kratak sadržaj
Bilo je jutro, vrijeme doručka, a mladi krojač se pripremao nešto prigristi. Dok je pripremao ukusan doručak, na pekmez mu sleti ni manje ni više nego sedam muha. Zujale su i gnjavile krojača sve dok nije jako zamahnuo svojom snažnom rukom i ubio ih sve po redu. Bio je jako ponosan što je to učinio i zaključio kako bi mogao u svoj remen ušiti natpis: Sedam jednim udarcem!
Nakon tog događaja krojač je pomislio kako ubiti sedam muha jednim udarcem nije lako. Mora da je ili sposoban ili hrabar što je to učinio. Kako god, krojačnica u kojoj je trenutno radio postala je premala za njegove velike planove pa se otisnuo u svijet.
Krojač je otišao iz grada, krenuo prema planinama i naletio na diva. Ovaj je bio lošeg raspoloženja i rekao mu je neka mu se makne s puta i prestane ga gnjaviti. Div je malo bolje promotrio krojača i ugledao remen na kojemu je bio ispisan zanimljiv natpis: Sedam jednim udarcem! Div je zastao, uzeo kamen u ruku i zdrobio ga. Time je pozvao krojača na izazov i rekao mu neka učini isto ako može.
Mudri krojač je zavukao ruku u džep i shvatio kako se u njemu nalazi komad sira. Izvukao ga je pretvarajući se da je izvukao kamen i rekao divu kako će iz njega izaći voda. Div mu nije htio vjerovati, ali kada je ugledao na vlastite oči kako iz krojačeve ruke curi voda nije mogao, a da mu ne povjeruje.
Div je bio iznenađen koliku snagu ima krojač, no svejedno nije htio priznati da je izgubio izazov. Smislio je kako nadmašiti krojača i uzeo veliku stijenu u ruke te njome zamahnuo što je najviše mogao. Stijena je odletjela daleko, jako daleko, toliko daleko da se nije čulo kada je udarila o tlo. Sada je došao opet red na krojača. Mudar kakav je, opet je zavukao ruku u džep u kojemu se nalazila golubica. Opet je izglumio da je uzeo kamen, zamahnuo svom snagom, a divu se učinilo da je bacio bijeli kamen. Pomislio je kako ga je ponovo nadmašio, ali nije želio odustati.
Div je, sav ljutit i čangrizav, smislio novi izazov. Došli su pored ogromnog hrasta nakon čega je div rekao krojaču neka s njim ponese deblo i tek će mu tada vjerovati kako je ubio sedam muha samo jednim udarcem. Dosjetljivi krojač je rekao da će to učiniti samo pod jednim uvjetom, a to je da div ponese sprijeda, a on će straga. Div je pristao, uhvatio prednji dio stabla i krenuo. Krojač se popeo na krošnju i uživao u pogledu dok je div nosio golemi hrast. Div je uzdisao i mučio se dok je krojač zviždukao i zafrkavao ga kako je on toliko manji od njega pa mu deblo uopće nije teško.
U jednom trenu div se zaustavi, spusti hrast na pod, a krojač brzo skoči na zemlji praveći se da pridržava grane. Div nije ni posumnjao da ga ovaj cijelo vrijeme vara i bio je jako iznenađen što je krojač toliko snažniji od njega. Pomislio je kako ga mora nekako prevariti.
Počeo se spuštati mrak te je div krojaču rekao kako može prespavati u njegovoj pećini. Krojač je bio uvjeren kako div ima skrivene namjere jer je dobro poznato da ta golema stvorenja nisu nimalo gostoljubiva. Div mu je čak ponudio i svoju postelju kako bi mu bilo što udobnije.
Nakon što je div zaspao krojač se iskrao iz krevet i šćućurio u kutak njegove sobe. Div se iznenada ustao, krenuo prema krevetu gdje je spavao krojač, zgrabio plahte te sve bacio niz visoku liticu. Napokon je nadmudrio krojača, pomislio je.
Idućeg jutra, div je bio dobro raspoložen i krenuo pripremati obilan doručak. Odlučio je najprije otići do šume nabrati mirišljave gljive. Tražio je gljive ispod svakog stabla dok nije začuo nježan glasić iz prikrajka. Sav izbezumljen podigne glavu kad ono ispred njega stoji sitan krojač kojeg je jučer bacio niz liticu. Zaprepastio se!
Div se dao u bijeg misleći kako mu se sve pomutilo u glavi. Nije moguće da je vidio krojača kada ga se jučer na opaki način riješio. Dok je bježao dovikivao je kako mu nije dorastao. Krojač se nasmijao i krenuo svojim putem.
Cijelu priču “Hrabri krojač” pročitajte ovdje >>
Analiza likova
Likovi: krojač, div
Krojač – mudar, hrabar i domišljat glavni lik. Bilo mu je dosta običnog života i odlučio je krenuti u avanturu kako bi upoznao ostatak svijeta. Shvatio je da se život ne sastoji samo od jednoličnog rada i prebivanja na samo jednom mjestu. Svijet mu je mogao ponuditi mnogo više od toga, zato je uzeo samo ono najosnovnije i upustio se u avanturu. I imao je pravo. Čim je malo izašao iz poznatog mjesta, odmah su mu se počela događati razna uzbuđenja i izazovi. Ali krojač je bio vrlo domišljat i znao je kako sačuvati živu glavu i stvoriti ime od sebe. Nije dopustio da ga išta pokoleba. Na tom putu je susreo diva s kojim se obožavao nadmudrivati. Volio ga je zadirkivati i s radošću je prihvaćao svaki njegov izazov. Zbog svoje domišljatosti je uspio do kraja izluditi diva, toliko da je ovaj pomislio kako je prolupao. Krojač se nije bojao staviti vlastiti život na kocku samo kako bi ga učinio zanimljivijim.
Div – naivan gorostas, spreman pod svaku cijenu smisliti što teži izazov kojeg krojač neće moći izvršiti jer ne vjeruje u njegovu snagu. Živio je u pećini te je većinu vremena bio loše raspoložen. Kada se u njegovom životu pojavio krojač, koji je jednim udarcem ubio sedam muha, i kada je shvatio koliko je hrabar i sposoban počeo smišljati sve teže izazove dok ga ovaj nije i posljednji put nadmudrio. Bio je toliko velik, a tako plašljiv. Div je pravi dokaz da veličina nema ništa s hrabrošću. Njemu je veličina ponekad čak bila i smetnja. Krojač ga je toliko puta uspio nadmudriti, a div nije bio dovoljno pametan da to prozre, pa čak ni da se osveti. Sve što je mogao je ljutiti se i nadati da će jednom uspjeti dokrajčiti Krojača.
Bilješka o piscu
Braća Jacob i Wilhelm Grimm jedni su od najpoznatijih njemačkih pisaca bajki. Postali su slavni nakon objavljivanja zbirke “Dječje i obiteljske priče” (Kinder – und Hausmärchen). Zbirka je prvi put objavljena 1812. godine, drugi svezak je objavljen dvije godine kasnije, 1814. godine.
Jacob Ludwig Karl stariji je brat rođen 1795., a mlađi brat Wilhelm Karl Grimm 1805. u mjestu Hanauu u blizini Frankfurta. Djetinjstvo su proveli u malom gradu Steinauu. Školovali su se u Friedrichs Gymnasium nakon čega su upisali pravo na Sveučilištu Marburg. Jedan i drugi brat su se bavili filologijom i lingvistikom.
Ubrzo su se počeli zanimati za istraživanja i sakupljanje njemačke narodne književnosti. Nakon smrti majke, Jacob je počeo raditi kao bibliotekar. Wilhelm i Jacob su počeli sve više vremena posvećivati sakupljanju bajki i drevnih legendi koje su bile prenesene usmenim putem.
Pored istraživanja narodnih priča Jacob i Wilhelm su bili i politički angažirani. U periodu od 1837. do 1841. poznatoj braći su se pridružila petorica kolega sa Sveučilišta u Göttingenu. Uskoro su postali poznati kao Göttingenska sedmorka koja se bunila protiv kralja Ernesta Augusta I. od Hanovera, optužujući ga da je kršio ustav. Kralj ih je uskoro potjerao sa sveučilišta.
Tri godine su proveli u progonstvu u Kasselu sve dok ih pruski kralj Friedrich Wilhelm IV. nije pozvao da mu se pridruže u Berlinu. Odmah nakon dolaska kralj ih je angažirao da napišu Njemački rječnik “Deutsches Wörterbuch”, s 33 sveska i težine 84 kg. Rječnik je predstavljao stvaranje modernog njemačkog jezika, a koji se i danas smatra autoritetom kada je u pitanju njemačka etimologija. Na rječniku su braća radila sve do svoje smrti.
U Berlinu su živjeli 20 godina i u to vrijeme objavili “Male zapise”, a potom i prvo izdanje “Povijest njemačkog jezika”.
Pretpostavlja se da je Jacob iznio germansku glasovnu promjenu poznatiju kao Grimmov zakon. Prvi ju je primijetio filolog Rasmus Kristian Rask, a koja se smatra prvim otkrićem glasovne promjene.
Wilhelm je umro 1859. godine, a stariji brat Jacob četiri godine kasnije.
Prvu kolekciju priča objavili su 1812. godine. U njoj se nalazilo 86 priča, a kroz ponovna objavljivanja broj je tijekom četrdeset godina narastao na preko 200. Najpoznatije bajke braće Grimm su: “Zlatna guska”, “Pepeljuga”, “Ivica i Marica”, “Vuk i sedam kozlića” i mnoge druge.
Godine 2005. UNESCO je uvrstio zbirku “Bajke za djecu i dom” na popis nematerijalne kulturne baštine.
Autor: L.V.
Odgovori