“Gospođa Dalloway” je moderni roman spisateljice Virginije Woolf. Neki ga još nazivaju modernim romanom struje svijesti. Da bismo razumjeli taj tip romana, moramo reći da se radi o romanu koji se ne orijentira na radnju ili karakteristike glavnih likova, već na što bolje približavanje čovjekovoj svijesti.
Roman je objavljen 1925. godine, a njegov je značaj u tome što je otkrio novu literarnu formu koja je mogla izraziti novu stvarnost poslijeratne Engleske. U to vrijeme za Woolf je ovo bio eksperimentalan način pisanja te je izazvao brojne kritike.
U romanu su prikazana subjektivna iskustva i sjećanja glavnih likova, a sva radnja odvila se u jednom danu. Radnja je smještena u London te odražava atmosferu nakon prvoga svjetskog rata. Umjesto u poglavlja, roman je strukturiran u dva dijela kako bi forma romana naglasila psihološku svijest dvaju likova – Clarisse Dalloway i Septimusa Warrena Smitha.
Glavni likovi suočeni su s trenutkom spoznaje vlastite stvarnosti. Radi se o unutarnjem šoku koji je odraz ratnih katastrofa. Po pitanju psihologije likova i poimanja vremena možemo primijetiti utjecaj modernih autora Marcela Prousta i Jamesa Joycea.
Psihološka stanja i emocije likova tako su prikazana kao dinamična, likovi reagiraju emocijama kako se kreću kroz prostor, a prostor koji ih okružuje odraz je njihovih psiholoških stanja.
Poslijeratno stanje Ujedinjenog Kraljevstva obilježile su velike društvene i političke promjene. Njegova kolonijalna moć postaje upitna. Žene, koje su počele raditi umjesto muškaraca za vrijeme rata, počele su zahtijevati jednaka prava, a takav motiv nalazimo i u romanu. On nam otkriva feminističku dimenziju romana.
U likovima Petera Walsha, Richarda Dallowaya i Hugha Whitbreada portretirane su ove političke promjene, ali glavna je pažnja usmjerena na psihološko stanje Clarisse Dalloway i Septimusa Warrena Smitha. Njihove misli okupira strah od smrti i neizbježnost iste.
Polazeći od uobičajenih svakodnevnih stvari poput kupovine, priređivanja zabave ili večere kao tematske okosnice, Woolf je pokazala da su svi životni detalji vrijedni pažnje pisaca te da od njih može nastati umjetnička forma.
Kratak sadržaj
Clarissa Dalloway pedesetdvogodišnja je žena i supruga bogatog parlamentarnog zastupnika. Radnja započinje 1923. godine, kada jednog toplog lipanjskog prijepodneva ona odlazi kupiti cvijeće u londonski Bond Street. Navečer će Clarissa pripremiti zabavu na koju će doći samo probrano imućno društvo najvišeg staleža u gradu.
U cijelom romana ne postoji neka posebna radnja. Autorica je više fokusirana na unutrašnjost likova, na njihove misli, sjećanja i monologe. Tako za vrijeme cijelog romana nema puno konretne radnje. Clarissa se sprema u grad kako bi kupila cvijeće i pripremila sve za večerašnju zabavu.
Za to vrijeme ona razmišlja o tome kako je odabrala predivan dan za svoju zabavu i prisjeća se svoje mladosti na očevu imanju, Bourtonu te brojnih zabava na kojima je prisustvovala kao mlada. Počinje je obuzimati osjećaj prolaznosti života i osjećaj da se njezin život neće dalje razvijati, već je postigla ono što je postigla, a to prema njezinu mišljenju nije baš mnogo.
Susreće Hugha Whitbreada, starog prijatelja i s njim razmijeni nekoliko riječi o njegovoj supruzi Evelyn. Clarissa se uspoređuje s Hughom, koji je otmjen i kojem se divi te se osjeća nesigurno zbog svog šešira. Prisjeća se Petera Walsha, koji ju je zaprosio u mladosti, ali ga je odbila. Razmišlja o tome kako je on kritizirao takav život kakav je ona odabrala, ali isto tako smatra da ni on nije ostvario svoje životne snove.
Autorica Clarissu vodi ulicama londonskog West Enda. Spojila je u jednu cjelinu njezina vanjska zapažanja s unutrašnjim monologom u obliku misli, sjećanja i maštarija. Tako se upoznajemo s Clarissom, saznajemo sve o njezinoj vanjštini, ali još više o njezinim mislima, nadama i strahovima. Prikazani su njezini jaki osjećaji prema čovjeku čije se ljubavi pomalo boji. Ipak, ona se prepušta uobičajenom, sigurnom životu.
Virginija Woolf nam je kroz prikaz Clarisse prikazala i dio Londona, gospodski West End, kojim redovito koračaju osobe iz uglednih obitelji. Ona prikazuje velik broj likova, prebacujući se s jednog lika na drugi. Likovi se nadovezuju jedan na drugi i tako čine cjelovito djelo. Isto tako, spisateljica nam kroz velik broj likova pokušava oživjeti ovaj veliki grad.
Cijeli ovaj roman satkan je od osjećaja, misli, patnje, boli, a uz to prikazuje nam šetnje po londonskim parkovima i ulicama tijekom jutra ili večeri i tako se upoznajemo s gradom kao i s likovima koji se vežu s Londonom.
Nakon što je stigla kući, Clarissa se uzrujala jer je njezin suprug Richard bio pozvan na ručak kod Lady Bruton bez nje. Razmišlja o tome kako nema strastvene privlačnosti između nje i Richarda. Prisjeća se prijateljice Sally Seton, s kojom je provela ljeto u Broutonu i prema kojoj je osjetila seksualnu privlačnost.
Sally je bila buntovnica koja je s Clarissom namjeravala promijeniti svijet. Pod Sallyinim utjecajem Clarissa je počela čitati književnost i filozofiju. Najdragocjeniji i najuzbudljiviji trenutak njezine mladosti bio je kada ju je jedne večeri Sally poljubila u usta. Prekinuo ih je Peter. Clarissi je uvijek bilo važno Peterovo mišljenje.
Clarissu je očekivao gost. Naime, stigao joj je u posjet Peter Walsh koji se nakon pet godina vratio iz Indije. Inače, Peter je dugo godina bilo zaljubljen u Clarissu u mladosti, no ona nije bila zainteresirana i odbacila je njegovu ljubav. U prošlosti je Peter Walsh osuđivao Clarissu jer je odabrala Richarda Dallowaya za svog supruga, a ne njega. S druge strane, Clarissa je osuđivala Petera jer ju je njegova ljubav gušila.
Sada njihov susret izaziva brojna sjećanja i Clarissa ga je pozvala na svoju zabavu. Peter ju je pitao je li sretna sa svojim suprugom. Prije nego što je uspjela odgovoriti, u sobu je ušla Clarissina kći Elizabeth. Peter joj je iznio i svoju trenutnu ljubavnu situaciju. Zaljubljen je u ženu u Indiji koja je udana te se nada da će se razvesti da bi se mogla udati za njega.
Clarissina reakcija pokazuje da nije baš zadovoljna time što je čula od Petera, ne toliko iz razloga što je njegova ljubavna situacija komplicirana, već iz razloga što ona sada smatra da njegova pažnja više nije i neće biti usmjerena na nju. Razmišlja o tome je li napravila pogrešku što se udala za Richarda umjesto za Petera.
Kasnije, nakon što je čavrljao s Clarissom, Peter odlazi u Regent’s Park gdje ga obuzimaju sjećanja. Prisjeća se mladosti i vremena kada ga je Clarissa odbila. I dalje ga muče iste misli kao i u prošlosti: zašto je Clarissa odbila njegovu prosidbu i umjesto toga izabrala Richarda za supruga. Preispituje i svoje osjećaje prema Daisy, u koju je sada zaljubljen.
U parku se u to vrijeme nalazio i težak psihički bolesnik Septimus Warren Smith koji je u društvu svoje supruge Lucrezije, Talijanke. Opsjednut je samoubojstvom i mislima o smrti. Septimus je veteran prvoga svjetskog rata koji pati od PTSP-a i stalno mu se priviđa smrt njegovog prijatelja Evansa, koji je s njim bio u ratu.
Lucrezia i Septimus provode vrijeme u parku da bi izgubili vrijeme do termina Septimusova pregleda kod uglednog psihijatra Sir Williama Bradshawa. Prije rata Septimus je bio mladi pjesnik i ljubitelj Williama Shakespearea. U trenutku kada je Evans poginuo, Septimus nije osjetio tugu i postao je ravnodušan prema svemu. Svoju nemogućnost osjećaja smatra zločinom.
Osim izgubljenog prijatelja, Septimus osjeća veliko razočaranje prema svojoj zemlji jer prema novom stanju, to nije zemlja za koju se borio. Sve to Septimus iznosi Sir Williamu na razgovoru, ali on ga ne sluša jer ga smatra ludim. Sir William smatra da je za Septimusa najbolje da se odvoji od supruge te ga planira poslati u mentalnu instituciju zbog toga što je prijetio samoubojstvom. Iako ga Septimusova supruga pokušava od toga odgovoriti, on ostaje pri toj odluci.
Richard Dalloway je na ručku s Lady Bruton i Hughom Whitbreadom, pripadnicima visokog društva. Lady Bruton daje im svoje prijedloge kako se stanje u državi može popraviti i samouvjerena je po pitanju svojih ideja. Problem predstavlja to što je žena, pa ona od Richarda traži da napiše pismo s njezinim prijedlozima i pošalje ga u najveću londonsku novinsku kuću, Times.
Nakon ručka Richard se vraća kući s buketom ruža za Clarissu. Želi joj reći da je voli, ali odustaje od toga jer je već prošlo toliko vremena otkad joj nije rekao da je voli. Clarissa osjeća prazninu između njih dvoje kao muža i žene. Ona je rastrojena između toga što u svom braku ima svoju privatnost, jer to smatra velikom važnošću za opstanak braka, a s druge strane, uznemiruje je činjenica da Richard ne zna sve o njoj iako mu je supruga.
Clarissa nagovara svoju kćer Elizabeth da dođe na zabavu, a ona se sprema otići u kupovinu s učiteljicom povijesti, Miss Kilman. Clarissa je ne podnosi jer misli da se s njom bori za Elizabethinu pažnju. Također sumnja da je Elizabeth zaljubljena u Miss Kilman, ali Richard smatra da je to samo prolazna faza.
Za to vrijeme, Septimus i Lucrezia nalaze se u svom stanu. Uživaju u rijetkim trenucima sreće, kada Septimusa ne obuzima kriza i ponaša se normalno. Ispostavlja se da su to i njihovi zadnji zajednički trenuci. Netko je pozvonio na vrata i to je uznemirilo Septimusa. Lucrezia je otišla vidjeti tko je.
To su bili ljudi koji su došli po njega da bi ga odveli u mentalnu instituciju i jedan od liječnika koji su liječili Septimusa, doktor Holmes. Za vrijeme dok Lucrezia pokušava s njima razgovarati i odgovoriti ih od toga, Septimus prilazi prozoru. Dolazi doktor Holmes razgovarati s njim. Septimus je uvjeren da doktor Holmes želi uništiti njegovu dušu i zato će počiniti samoubojstvo. Baca se s prozora da bi izbjegao takvu sudbinu.
Stigla je večer i zabava kod Clarisse je u tijeku. Clarissa se pozdravlja sa svim gostima i naizgled je sretna i bezbrižna, ali je muče unutarnji sukobi. Razmišlja o tome kako je njezina zabava propala. Dolazi Peter i ona strahuje od toga kako se njemu zabava neće svidjeti, ali ne uspijeva naći vremena samo za njega. Fokusirana je na razgovore gostiju, promatra njihove reakcije i uvjerena je da je zabava dosadna i da je sve propalo. Susreće Sally Seton, njezinu i Peterovu prijateljicu iz mladosti i taj susret je obraduje.
Kasno na zabavu stiže i cijenjeni londonski psihijatar Sir William Bradshaw. On je svima prenio vijest o samoubojstvu Septimusa Warena Smitha. Clarissa je čula tu vijest i ne može vjerovati. U sebi očajava od briga jer ne želi da se o tome priča na njezinoj zabavi.
Clarissa najednom osjeti veliku sućut i žalost, iako ga nikada nije upoznala. U to isto vrijeme, njezin suprug, Richard Dalloway gleda njihovu sedamnaestogodišnju kćer Elizabeth s velikim divljenjem. Clarissa se odvaja od ljudi da bi promislila o Septimusovu samoubojstvu. Osjeća neko razumijevanje prema njegovom postupku, razumije da je život za njega bio prevelik teret, a da ljudi poput Sira Willama čine život nepodnošljivim.
Clarissa se divi Septimusovu činu i načinu na koji nije dopustio kompromitiranje vlastite duše. Na neki način, zbog svog društvenog položaja osjeća odgovornost zbog Septimusove smrti. To je vrhunac romana jer tada Clarissa doživljava viziju o davnom trenutku o kojem zavisi cijeli njezin život.
Autorica nam prenosi Clarissinu spoznaju u obliku monologa, odnosno dijaloga koji Clarissa vodi sa sobom. Jedan nepoznati čovjek napravio je nešto što ona nije smjela i ona osjeća prema njemu divljenje, ali i zavist jer u isto vrijeme shvati koliko je njezin život prazan.
No, nakon toga ugleda staricu preko puta sebe kako vodi miran život i kreće na počinak. Tada osjeti prolaznost života, značenje onih malih stvari koje čini život i pozitivna, vesela strana tada pobjeđuje onu mračnu.
Zaključuje da je, iako je izabrala sigurnost, bezbrižan život koji vodi kao supruga bogatog činovnika, monotoniju i pomalo dosadan život, ona ipak važna, lijepa i u središtu pozornosti kao dama na primanju u svojoj kući.
Osjeti spokoj i smirenost, pobjedu nad mračnim stranama smrti i vrati se svojim gostima. Bliži se kraj zabave i gosti počinju odlaziti. Clarissa traži Petera i nalazi ga samog u jednoj sobi. Napokon mu se pridružuje, a njezina prisutnost ispuni Petera velikim uzbuđenjem.
Vrsta djela: roman
Vrijeme radnje: 1923. godina, jedan dan
Mjesto radnje: London
Likovi: Clarissa Dalloway, Richard Dalloway, Peter Walsh, Septimus Warren Smith, Sir William Bradshaw, Elizabeth, Sally Seton, Hugh Whitbread, Lucrezia Smith, Doris Kilman, Dr. Holmes, Lady Bruton
Analiza likova
Clarissa Dalloway – prikazana je na početku romana kao dama iz visokog društva, udana za bogatog činovnika. Ima u životu sve što poželi. Život je posvetila svom suprugu i brizi za njihovu kćer i kuću. Lijepa je, pazi na odjeću, voli se lijepo odjenuti. Iako je otvorena prema ljudima i jako joj je bitno mišljenje drugih ljudi, mnogo vremena provodi u razmišljanju, sama sa sobom. Preispituje smisao života i postoji li zapravo sreća.
Bori se s mislima o svojim osjećajima prema Peteru. On je bio jako zaljubljen u nju, no ona ga je odbila jer na neki se način bojala snažnih osjećaja, osjećaja nesigurnosti… Odabrala je siguran život, iako ima snažan karakter i temperamentna je, ona bježi od sebe i ne želi si priznati koliko duboko bi ta strast prema Peteru mogla otići. U njezinom sadašnjem životu nema ništa uzbudljivog, sve je monotono, ali ona se osjeća sigurno.
Osim Petera razmišlja i o Sally Seton, s kojom je provodila mladost. Priređuje zabave kako bi oživjela te trenutke iz mladosti i opet osjetila mladenačko uzbuđenje. Na kraju je zaključila da ipak vodi lijep život kao dama priznatog i bogatog činovnika. Osjeća se važnom i u centru je pozornosti. Sretna je jer je odabrala takav život.
Septimus Warren Smith – veteran prvoga svjetskog rata koji pati od PTSP-a i izgubljen je unutar svojih misli. Osjeća krivnju i mržnju prema samom sebi zbog ravnodušnosti koja ga je obuzela nakon rata. Septimus nije prisutan u fizičkom svijetu, već živi u svom unutarnjem svijetu, gdje mu se priviđaju sekvence iz rata i prijatelj Evans. Strahuje od toga da ljudi nemaju sposobnost iskrenosti i ljubaznosti.
Na prvi pogled Septimus je različit od Clarisse, ali on je zapravo utjelovljenje strahova koje Clarissa drži u sebi. Njihova suprotnost je u tome što ne pripadaju istoj društvenoj klasi. Clarissa je predstavnik visokog društva, a Septimus radničke klase. Razočaran je zemljom za koju se borio i jedini spas pronalazi u samoubojstvu. Taj postupak je za Clarissu važan jer označava njezino prihvaćanje vlastitih životnih izbora i društva u kojem živi.
Peter Walsh – ambivalentan karakter jer s jedne strane osjeća da je njegov sredovječni život potraćen u strahu, a s druge strane osjeća da nije dovoljno star. Neodlučan je u svojim osjećajima i odabirima. Sam sebe uvjerava da nema nikakve osjećaje prema Clarissi, ali u njezinoj prisutnosti ponovno oživljava ljubav prema njoj. Za razliku od Richarda, koji je stabilnog karaktera, Peter je prava suprotnost, nepredvidljiv u svojim reakcijama i ponašanju.
Njegova skrivena patnja i nesigurnost razlozi su kritičke nastrojenosti prema ostalima, posebno prema Dallowayevima. Clarissa se umnogome podređuje toj njegovoj kritici. Zbog kritike ostalih, on se od njih udaljava, ali svejedno cijeni svoj život i uživa u njemu.
Sally Seton – veći dio romana postoji samo kao figura u Clarissinu sjećanju, sve do trenutka kada se pojavljuje na zabavi. Kao mlade, Sally i Clarissa su planirale promijeniti svijet, a sada su obje udane i prihvatile su odabir koji im se tada činio katastrofalnim. Sally je sada smirenija nego u mladim danima, ali još uvijek potiče Clarissino uzbuđenje. Sally je oduvijek bila slobodnijeg duha od Clarisse.
Richard Dalloway – jednostavan čovjek, radišan, osjećajan prema Clarissi i njihovoj kćeri Elizabeth. Nikada nije uspio komunicirati s Clarissom na način koji je ona željela ni vidjeti život njezinim očima. Kao što ne prepoznaje Clarissine želje, ne prepoznaje ni Elizabethin potencijal kao žene. Ne potiče je na razvoj poslovne karijere, kao što bi učinio da ima sina.
Bilješka o autoru
Virginia Woolf engleska je spisateljica koja se rodila 1882. godine u Londonu. Njezina obitelj bavila se književnošću tako da je odrasla u tom ozračju. Otac Sir Leslie Stephen bio je poznati filozof i kritičar, a kum joj je bio poznati američki pjesnik Russell Lowell.
Za vrijeme života svoga oca, stekla je dobro obrazovanje. Nakon što je on umro, s braćom i sestrama preselila se u londonski Bloomsbury. Tamo su se okupljali svi poznati pripadnici engleskog kulturnog i javnog života.
1912. godine udala se za poznatog novinara Leonarda Woolfa kojim je osnovala “Hogarth press” – izdavačko poduzeće.
Pisala je eseje, kratke priče i kritike, ali glavni dio njezinog književnog stvaralaštva ipak čine romani, i to njih devet. Od njih se posebno ističu “Svjetionik”, “Valovi” i “Gospođa Dalloway”.
1941. godine počinila je samoubojstvo.
Autor: M.F., M.L.
Odgovori