Čakavsko narječje spada pod jedno od narječja standardnog hrvatskog jezika uz štokavsko i kajkavsko narječje. Još se naziva čakavica, čakavština, čekavski i čokovski. Čakavsko narječje osnova je stilizacije prvog standardnog hrvatskog jezika čiji počeci sežu od vinodolskog kraja, a velik udio imali su crkvenoslavizmi. Naziv čakavskog narječja dolazi od odnosno-upitne zamjenice -ča.
Čakavskim narječjem se u prošlosti, u razdoblju oko Prvog svjetskog rata, služilo čak oko 23 posto ljudi, dok je danas taj postotak puno manji i iznosi oko 12 posto. Za vrijeme turskih osvajanja pomaknuo se i dijalekt više prema zapadu, a na prostor gdje se koristilo čakavsko narječje izbila je štokavština. To se dogodilo u većem dijelu Dalmacije, u manjem dijelu priobalja te na prostorima Like, Gorskog kotara, Korduna, Krbave te turske Hrvatske. Iz tog razloga čakavskim narječjem se danas najviše koriste ljudi koji žive uz Jadransko more i to na dijelovima od Istre pa sve do Pelješca, na prostoru između Zadra i Vodica, u Senju te na dijelu od Vinišća do donjih Poljica, zatim na otocima najčešće sjeverno od Pelješca, u Istri, Gorskom kotaru te na dijelu Gacke i Like, Pokuplja pa do Karlovca.
Čakavskim govorom se izvan granica Republike Hrvatske najviše koriste oni u Austriji te manjim dijelom u Slovačkoj i Mađarskoj te u Crnoj Gori.
U nekim dijelovima gdje se govori čakavštinom, govori se -ca umjesto -ča, a to je najviše na nekim otocima posebice onih kvarnerskih kao što su Cres, Susak, Lošinj, Pag, Rabi i drugi, zatim na Visu, na nekim dijelovima Brača, Hvara te u dijelu Istre oko Labina i Rapca. Ovakva čakavština naziva se cakavizam. Također, važno je spomenuti da se oko Buzeta govori umjesto -ča, -kaj.
Čakavštinu određuju sljedeći kriteriji:
- stara akcentuacija (praslavenski naglasak)
- zamjenica -ča
- zamjenica -zač
- kondicional bin-biš-bimo-bite
- izostanak afrikata dž.
- čakavsko t’
- prijelaz starohrv. d’ prema j
- refleks jata (ě) – ikavski i ikavsko-ekavski
Promatrajući čakavsko narječje nekad i danas, ono se jako malo promijenilo kroz povijest pa se iz tog razloga smatra arhaičnim. U gotovo svim govorima, očuvani su stari naglasci.
Odgovori