Marin Držić

Marin Držić je ostao poznat kao ilirik i dramatik koji je iza sebe ostavio velik broj priznatih djela. Rođen je 1508. godine u Dubrovniku u poznatoj trgovačkoj obitelji koja je još za njegova života doživjela financijski krah.

Iako nema puno podataka o njegovu obrazovanju, poznato je kako je neko vrijeme bio svećenički pripravnik da bi 1538. godine bio odabran da svira na orguljama u katedrali u Dubrovniku. Uskoro je dobio i novčanu potporu kako bi mogao nastaviti školovanje.

Zahvaljujući financijskoj potpori u Sieni 12. lipnja je prihvatio kandidaturu za rektora. Nakon kandidature počeo je obavljati posao rektora zaduženog za studentski dom, a nije trebalo dugo da se sukobi s upraviteljem koji je nadzirao dom i cijelo sveučilište.

Nakon što je bio uporan uspio je dobiti pristanak za svoj projekt, a unatoč zabrani za održavanje bilo kakvih skupova i predstava, Držić je sudjelovao kao jedan od glumaca u predstavi čije se ime nikada nije moglo saznati. Za razliku od drugih dobio je samo ukor. Očito je kako je već za vrijeme studiranja pokazao veliki interes za glumu.

Kako ne postoje detaljni zapisi o njegovu školovanju prije fakulteta, tako ne postoje dokazi o tome što je završio, ali sigurno je kako na kraju ipak nije priveo kraju studiranje. Nakon što je očito napustio fakultet Marin je neko vrijeme bio komornik u službi jednog grofa iz Austrije s kojim je otišao u Beč, da bi se nakon toga vratio u Dubrovnik jer unatoč tome što je posao predstavljao veliku zaradu, Marin se cijelo vrijeme osjećao poniženim budući da je radio kao sluga.

Godine 1546. vraća se u Dubrovnik nakon čega se počeo baviti različitim poslovima, pa je neko vrijeme obnašao dužnost upravitelja crkve Svi Sveti. Četiri godine kasnije se zaredio i postao svećenikom. I dalje je imao novčanih problema pa je 1566. godine otišao u Firencu kada je napisao vojvodi Mediciju kao i njegovu sinu urotničko pismo u kojem je tražio da se u Dubrovačkoj Republici uspostavi demokracija.

Odgovor na pitanje nije nikada stigao, pa je otišao u Veneciju gdje je i 1567. godine umro. Zahvaljujući filmu snimljenom 2006. godine "Libertas" svi su mogli dobiti uvid kako je izgledao njegov život. Književnost je u njegov život ušla preko ljubavnih pisama, da bi kasnije nastavio dramskim djelima u kojima je ostvario vrhunac kao književnik.

Najveće dosege kao književnik imao je u komedijama "Skup" i "Dundo Maroje", a čija je cjelokupna karijera ostala zabilježena u znaku renesansnog vitalizma uz malo dodataka ironije i sumnje. Kroz njegova djela se može zaključiti kako su mu najbliži komediografi bili Lop de Vega i Ben Jonson. U djelima Marina Držića se može primijetiti sva raskoš hrvatskog jezika iz sredine 16. stoljeća

Najpoznatija djela bila su: "Tirena", "Dundo Maroje", "Novela od Stanca", "Hekuba", "Venera i Adon" i "Skup".