Trnoružica obrađena lektira braće Grimm. Lektira sadrži detaljan kratak sadržaj, analizu djela, književne elemente, analizu likova i bilješku o piscu, sve potrebno za kvalitetnu obradu i aktivno sudjelovanje u nastavi.
Pročitajte cijelo djelo Trnoružica online >>
Analiza djela
Trnoružica je klasična bajka o princu, princezi, zloj vještici te o tome kako dobro uvijek pobijedi zlo. Bajku je prvo objavio Charles Perrault pod nazivom “La Belle au bois dormant”. Svoju verziju bajke braća Grimm su objavila pod naslovom “Dornröschen”. Braća Grimm su inspiraciju za svoje priče najviše pronalazili u starim narodnim pričama, koje su s vremenom preoblikovali i prilagodili najmlađem uzrastu. Objavili su puno bajki kao što su “Palčić”, “Matovilka” i mnoge druge.
Trnoružica je priča o djevojci koja se ubola na vreteno i koju je snašla kletva stare i zle vile. Zaspala je na sto godina, a spasiti ju je mogao samo hrabri kraljević. Na početku priče upoznajemo kralja i kraljicu koji već dugo sanjaju da imaju dijete. Nakon što im se želja napokon ostvari, kreću problemi jer se u veliko slavlje upliće zla vještica. U pomoć priskaču dobre vile koje će se pobrinuti da kletva zle vještice ne bude toliko strašna. Ovaj dio bajke govori kako ljubomora i želja za osvetom mogu naškoditi posve nevinim ljudima, ali kako postoje oni koji nam žele nauditi, tako će se uvijek naći netko tko će nam pomoći u nevolji.
Kao i u drugim bajkama tako i ovdje postoje skroz negativni i dobri likovi. Dobro će na kraju pobijediti i glavni junaci će živjeti sretno do kraja života. Ovo je tipična pouka bajki da dobro uvijek biva nagrađeno, a zlo kažnjeno. Svatko prije ili poslije dobije ono što zasluži, a od svoje sudbine ne možemo pobjeći. Iako priča o zloj vještici zvuči okrutno, bajke će uvijek biti popularne u svakodnevnim životima naših najmlađih. One bude njihovu maštu i potiču na razmišljanje te uče o dobrim i zlim namjerama ljudi. Na zanimljivim primjerima djeca uče pravila ponašanja, ali i neke životne pouke koje će ostati s njima cijeloga života.
Bajke potiču djecu da izraze svoje osjećaje i da shvate kako se u životu treba boriti protiv zlih čudovišta ili u ovom slučaju maćeha. U odraslijoj dobi će se sigurno naći u nekoj teškoj situaciji, sjetit će se pokoje bajke i znati kako se postaviti. Bajke su zapravo metafora za stvarni život, a znamo je protumačiti tek kasnije u životu. Upravo zbog toga nije na odmet ni odraslima čitati bajke.
Braća Grimm pravi su dokaz da se bajke mogu i modificirati, ponekad i uljepšavati, no najvažnije je da u sebi sadrže jasnu, originalnu pouku. Svatko od nas ima onu priču koja ga najviše podsjeća na djetinjstvo.
Književni elementi
Književni rod: epika
Književna vrsta: bajka
Mjesto radnje: dvorac
Vrijeme radnje: nekoć davno
Ideja radnje: Priča govori o lijepoj princezi na koju je vještica bacila kletvu.
Tema radnje: Dobrota se uvijek nagradi i bez obzira koliko nekad bilo teško, treba ostati dosljedan sebi. Dobro na kraju uvijek pobijedi zlo.
Cijelu priču “Trnoružica” pročitajte ovdje >>
Kratak sadržaj, citati
Jednom davno živjeli su kralj i kraljica koji su htjeli dijete, ali ga nikako nisu mogli imati. Situacija se počela mijenjati onog dana kada je kraljica susrela žabu koja joj je obećala da će za godinu dana roditi kćer.
Tako se kraljevskom paru rodila djevojčica, a kako su bili sretni što im se napokon ispunila želja, odlučili su organizirati veliku proslavu. Na krštenje su pozvali i vile koje su živjele u njihovom kraljevstvu. Običaj je bio da svaka od vila djetetu poželi nešto lijepo i time ga daruje.
Osim spomenutih vila postojala je i jedna stara koju su svi zaboravili i ona se toliko naljutila da je puna srdžbe krenula prema dvorcu. Dvorani su servirali stol, ali kako je bilo 13 vila oni su postavili samo 12 tanjura. Dobre vile su već izrazile svoje želje i ostala je još jedna, kada se odjednom pojavi vještica:
“Kraljevna će nakon što napuni petnaest godina ubosti se na vreteno i umrijeti!”
Bila je toliko ljuta da je uzviknula strašnu kletvu te domah izašla iz dvorane. Strašna vila je rekla da će djevojčica kada napuni 15 godina doživjeti strašnu sudbinu koju neće moći izbjeći.
Svi su u tom trenutku ostali bez teksta šokirani. Ali onda je istupila dobra vila koja još nije uspjela izreći čaroliju i zaželjeti želju za lijepu kraljevnu. Izjavila je kako ne može poništiti kletvu, ali ju barem može ublažiti.
Zaželjela je da djevojčica ne umre nego umjesto toga zaspe, a nakon 100 godina spavanja doći će princ koji će ju probuditi iz vječnog sna. Vila je tako priznala da princezu može spasiti samo poljubac prave ljubavi.
“Ipak te neće biti smrt jer će se kraljevna na kraju probuditi!”
Unatoč tome što Trnoružica nije trebala umrijeti, kralj se toliko prestrašio da je dao narediti da se spale sva vretena u kraljevstvu kako bi se izbjegla strašna sudbina. Ali kada je kraljevna napunila 15 godina igrom slučaja je ostala sama i zaputila se u istraživanje dvorca.
Lutajući dvorcem naletjela je na staru ženu koja je sjedila za vretenom i prela.
Trnoružica se obratila staroj ženi:
“Dobar dan! Što radite ovdje?”
Starica je odgovorila:
“Predem lijepa djevojko!”
Trnoružica je bila sve znatiželjnija pa je ponovno upitala ženu:
“A što to tako veselo skače?”
Bila je toliko znatiželjna da je i sama htjela probati i tako se nažalost ispunilo prokletstvo zle vile. Trnoružica je odmah zaspala čvrstim snom koji će trajati sljedećih sto godina. Cijelo kraljevstvo je s kraljevnom utonulo u san. Sve je odjednom stalo, a čak su i muhe bile smrznute u vremenu. Dvorac je polako počeo okruživati korov i raslinje i tako se s vremenom počela širiti priča kako postoji jedna kraljevna koja spava čvrstim snom.
Bilo je mnogo hrabrih mladića koji su je htjeli probuditi, ali u tome nisu uspjeli jer ih je sprječavalo gusto raslinje, zbog kojeg su neki ostali bez života. Kada je prošlo sto godina, u gradu se pojavio hrabar mladić koji je isto tako htio posjetiti dvorac o kojem je toliko čuo. Njegova je prisutnost imala suprotan učinak na raslinje i ono se počelo razmicati čim je došao i pretvarati u prekrasno cvijeće.
“Ne bojim se! Idem u dvorac da vidim lijepu Trnoružicu!” – rekao je princ.
Kada se približio dvorcu ugledao je velike lijepe cvjetove. Polako su se počeli povlačiti, a nakon što je princ ušao, ponovno su se zatvorili i iza njega je ostala živica. U dvorištu je ugledao lovačke pse kako spavaju, dok su na krovu spavale golubice s glavicama ispod krila.
Nakon što je ušao u dvorac ugledao je dvorane kako spavaju. Ispred prijestolja su ležali kralj i kraljica, muhe su spavale na zidu, a kuhar je u kuhinji držao ruku kao da je krenuo nekoga uloviti.
Hodajući po dvorcu napokon je pronašao Trnoružicu, a samo jedan pogled je bio dovoljan da se zaljubi. Nije trebalo dugo da ju poljubi, a ona se istog trenutka probudila.
Probudili su se i lovački psi koji su skakali i veselo mahali repovima; golubice su izvukle glavice ispod krila, u kuhinji se razbudila vatra, a kuhar je uhvatio momka koji je potom vrisnuo.
S kraljevnom se probudilo cijelo kraljevstvo i život se nastavio tamo gdje je stao, a Trnoružica i princ su živjeli sretno do kraja života.
Cijelu priču “Trnoružica” pročitajte ovdje >>
Analiza likova
Likovi: Trnoružica, kralj i kraljica, vile, kraljević
Trnoružica – lijepa djevojka kraljevskog roda koja je zbog zle ćudi jedne vještice spavala 100 godina, sve dok nije došao princ. Rodila se kao dugo željeno dijete kralja i kraljice. Na svečanost koja se održala nakon njena rođenja pozvane su sve važne osobe iz kraljevstva, uključujući i vile. Nije bila pozvana samo zla vila, koja se zbog tog odlučila osvetiti. Zaprijetila je maloj princezi smrću jednom kad malo odraste. Iako je njen otac svim silama pokušao spriječiti to proročanstvo, Trnoružica je ipak nastradala. Njena radoznalost i vesela narav odveli su je u ralje zle vile. Trnoružica je kao i svaka princeza bila jako lijepa i vesela, ali je posebno bila pustolovna. Voljela je istraživati nepoznate dijelove dvorca, zavirivati u mračne sobe i učiti nove stvari. Upravo tako ju je zla vila namamila na vreteno. Trnoružica je znatiželjno željela vidjeti kakva je to neobična naprava. Tada se i ubola, pa zaspala na jako dugo vremena. Legenda oko njezinog dvorca namamila je princa, ali ga je Trnoružičina ljepota namamila da je poljubi. Tako je razbio zle čini i probudio princezu. Nakon buđenja ona ga je osvojila svojom pameti, jer su dugo nakon toga pričali, upoznali se i na kraju odlučili vjenčati se.
Kralj i kraljica – bili su dobri vladari koji su se uvijek lijepo odnosili prema svojim podanicima. Oduvijek su htjeli imati dijete i kada im se želja napokon ostvarila, bili su toliko sretni da su organizirali veliku proslavu. Na nju su bili pozvani svi osim jedne stare, zle vile. Upravo se to kralju i kraljici odbilo o glavu. Zla vila bacila je kletvu na njihovu kćer, a oni su se toliko prestrašili da su nakon kletve vještice poduzeli sve kako bi zaštitili svoju kćer. Kralj je zabranio sva vretena u kraljevstvu i tako nastojao izbjeći zlu sudbinu svoje kćeri. Nažalost, upravo je ta odredba bila pogubna jer je vreteno jako zainteresiralo njegovu kćer, budući da ga nikad prije nije vidjela. A kada mu se približila, ubola se. Kralj i kraljica su od tuge pristali zaspati zajedno sa svojom kćer i spavati koliko je potrebno, samo kako bi bili uz nju jednom kad se probudi. Ovo govori mnogo o velikoj, nesebičnoj roditeljskoj ljubavi.
Vile – dobre vile rado su se odazvale na proslavu jer su željele Trnoružici sve najbolje. Pobrinule su se da Trnoružica dobije samo lijepe i korisne darove, a jedna od njih je uspjela ublažiti kletvu zle vještice i pružila priliku Trnoružici da se probudi iz dugogodišnjeg sna. Najmlađa vila bila je dovoljno pametna da se sakrije i pričeka kako bi vidjela kakvu će spačku stara vještica smisliti. Tako je maloj princezi spasila život. Vile su, nakon što se Trnoružica ubola na vreteno i zaspala, uspavale cijelo kraljevstvo, kako princeza ne bi bila sama kada se probudi, već da može nastaviti svoj život s roditeljima koji su je jako voljeli.
Zla vještica – je bila puna gorčine, a zbog toga što su je zaboravili pozvati na veliko slavlje, odlučila se osvetiti tako što je bacila kletvu na nesretnu princezu. To je potvrdilo zašto je nitko ne voli i zašto je nisu htjeli na rođendanskoj proslavi male princeze. Zla vještica mislila je samo na sebe, a zlo u njoj natjeralo ju je da učini ono najgore – zaprijeti tek novorođenom djetetu smrću. Srećom, bilo je domišljatijih od nje, pa je ta kletva ublažena. Zla vještica bila je i jako pametna. Pronašla je način da zaobiđe kraljevu naredbu da se sva vretena u kraljevstvu unište. Ona je jedno sačuvala i njime namamila princezu te je umalo ubila.
Princ – on je hrabar mladić kojeg je zainteresirala legenda o dvorcu opasanom trnjem u kojem je navodno spavala princeza. Njegova pustolovnost ponukala ga je da krene u opasan pothvat spašavanja princeze. Ni u jednom trenu se na svom putu nije pokolebao i uspio je savladati sve kušnje do dvorca. Njegova hrabrost mu se isplatila jer je tamo vidio uspavanu princezu u čiju se ljepotu odmah zaljubio. Nakon što je probudio Trnoružicu, još se više zaljubio u njenu pamet. Nakon dugog razgovora, odmah je odlučio oženiti je. Tako su živjeli sretno do kraja života.
Bilješka o piscu
Braća Jacob i Wilhelm Grimm jedni su od najpoznatijih njemačkih pisaca bajki. Postali su slavni nakon objavljivanja zbirke “Dječje i obiteljske priče” (Kinder – und Hausmärchen). Zbirka je prvi put objavljena 1812. godine, drugi svezak je objavljen dvije godine kasnije, 1814. godine.
Jacob Ludwig Karl stariji je brat rođen 1795., a mlađi brat Wilhelm Karl Grimm 1805. u mjestu Hanauu u blizini Frankfurta. Djetinjstvo su proveli u malom gradu Steinauu. Školovali su se u Friedrichs Gymnasium nakon čega su upisali pravo na Sveučilištu Marburg. Jedan i drugi brat su se bavili filologijom i lingvistikom.
Ubrzo su se počeli zanimati za istraživanja i sakupljanje njemačke narodne književnosti. Nakon smrti majke, Jacob je počeo raditi kao bibliotekar. Wilhelm i Jacob su počeli sve više vremena posvećivati sakupljanju bajki i drevnih legendi koje su bile prenesene usmenim putem.
Pored istraživanja narodnih priča Jacob i Wilhelm su bili i politički angažirani. U periodu od 1837. do 1841. poznatoj braći su se pridružila petorica kolega sa Sveučilišta u Göttingenu. Uskoro su postali poznati kao Göttingenska sedmorka koja se bunila protiv kralja Ernesta Augusta I. od Hanovera, optužujući ga da je kršio ustav. Kralj ih je uskoro potjerao sa sveučilišta.
Tri godine su proveli u progonstvu u Kasselu sve dok ih pruski kralj Friedrich Wilhelm IV. nije pozvao da mu se pridruže u Berlinu. Odmah nakon dolaska kralj ih je angažirao da napišu Njemački rječnik “Deutsches Wörterbuch”, s 33 sveska i težine 84 kg. Rječnik je predstavljao stvaranje modernog njemačkog jezika, a koji se i danas smatra autoritetom kada je u pitanju njemačka etimologija. Na rječniku su braća radila sve do svoje smrti.
U Berlinu su živjeli 20 godina i u to vrijeme objavili “Male zapise”, a potom i prvo izdanje “Povijest njemačkog jezika”.
Pretpostavlja se da je Jacob iznio germansku glasovnu promjenu poznatiju kao Grimmov zakon. Prvi ju je primijetio filolog Rasmus Kristian Rask, a koja se smatra prvim otkrićem glasovne promjene.
Wilhelm je umro 1859. godine, a stariji brat Jacob četiri godine kasnije.
Prvu kolekciju priča objavili su 1812. godine. U njoj se nalazilo 86 priča, a kroz ponovna objavljivanja broj je tijekom četrdeset godina narastao na preko 200. Najpoznatije bajke braće Grimm su: “Zlatna guska”, “Pepeljuga”, “Ivica i Marica”, “Vuk i sedam kozlića” i mnoge druge.
Godine 2005. UNESCO je uvrstio zbirku “Bajke za djecu i dom” na popis nematerijalne kulturne baštine.
Autor: S.Š.
Odgovori