• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Obrazovanje
  • Lektire
  • Pjesme
  • Književnost
  • Jezik
  • Knjige
Pitanja za višu ocjenu >>

Slavenska antiteza

Slavenska antiteza stilska je figura i vrsta antiteze specifična za južnoslavensku književnost, među kojom je i hrvatska književnost. Poput obične antiteze i slavenska antiteza temeljena je na opreci. Njen kontrast također naglašava suprotnost dva pojma, ali za razliku od antiteze, slavenska antiteza ima posebnu formu koja se provlači kroz barem tri stiha, a najčešće puno više. Slavenku antitezu u pjesmu možemo pronaći formuliranu kroz cijelu strofu, pa i više njih.

Stihovi koji čine slavensku antitezu najčešće su stavljeni na sam početak pjesme kako bi zainteresirali čitatelja. Ova vrsta antiteze formulirana je kao dvojba. U prvim stihovima slavenske antiteze uvijek se najprije postavlja pitanje, koje u sljedećim stihovima dobivaju svoj negativan odgovor, a onda tek ispravnu tvrdnju kojom se potvrđuje radnja. Ova formula pitanja – negativnog odgovora – pa ispravnog, potvrdnog odgovora tipična je za slavensku antitezu i razlikuje je od antiteze.

Slavenska antitezu kao stilsku figuru možemo pronaći u većini narodnih pjesama iz književnosti s jugoslavenskih prostora, pa odatle dolazi i njeno ime. Njezina uloga u pjesmama je postići iznenađenje i tako privući čitatelja. U hrvatskoj književnosti najpoznatiji primjer slavenske antiteze je onaj s početka narodne balade “Hasanaginica”, koji glasi:

“Što se bijeli u gori zelenoj?
Al’ su snijezi, al su labudovi?
Da su snijezi, već bi okopnili,
labudovi već bi poletjeli.
Nisu snijezi, nit su labudovi,
nego šator age Asan-age”

Primjećujemo kako su prva dva stiha u formi pitanja, sljedeća tri u formi negativnih odgovora, a tek posljednji stih sadrži potvrdan i ispravan odgovor na pitanja iz prvih stihova.

Svi pojmovi iz književnosti >>

Kako pisati lektire



Zaprati Kralja Lektira!


Savjeti

  • Upute za pisanje eseja
  • Upute za lektiru
  • Bilješke tijekom čitanja lektire
  • Dnevnik čitanja lektire
  • Najbolje vrijeme za čitanje lektire
  • Čitanje s razumijevanjem
  • Kako brzo pročitati lektiru
  • Kako zavoljeti čitanje lektira
  • Kako napisati lektiru
Pregled svih savjeta >>

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Zaprati Kralja Lektira



Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Tin Ujević Vesna Parun Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlata Kolarić-Kišur Zlatko Krilić
Popis svih autora >>

Zadnje objave

  • 10 grešaka kod pisanja lektire i kako ih izbjeći
  • Kako napisati lektiru
  • Sto godina samoće
  • Iz velegradskog podzemlja
  • Homersko pitanje
  • Homersko pitanje – teorije
  • Charlie i tvornica čokolade
  • Anđeo u zvoniku
  • Zeleni pas
  • Alkar

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Savjeti
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2025. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija