Modrobradi obrađena lektira Charles Perraulta. Lektira sadrži detaljan kratak sadržaj, analizu djela, književne elemente, analizu likova i bilješku o piscu, sve potrebno za kvalitetnu obradu i aktivno sudjelovanje u nastavi.
Cijelu priču Modrobradi pročitajte ovdje >>
Charles Perrault jedan je od najpoznatijih pisaca dječjih bajki. Poput braće Grimm, Hansa Christiana Andersena i mnogih drugih svjetski poznatih pisaca bajki, inspiraciju za svoje priče tražio je u narodnoj i usmenoj književnosti. Perrault je mnogim velikim piscima bajki i sam bio uzor. Njegova djela mnogo su puta nanovo prepričana od strane raznih autora, često tako da budu primjerenija djeci, jer Perrault se nije susprezao da u svoja djela unosi i neke poprilično jezive motive. Ipak, do danas su njegove bajke ostale omiljene, ponajviše zbog toga što su slikovite, zanimljive i poučne.
Analiza djela
Bajke bude ljudsku maštu i veličaju nagradu koja će pripasti onima koji su strpljivi, vrijedni i pošteni, no, isto tako nam govore o ljudskim osobinama i tjera nas da razmislimo tko su ljudi kojima neizmjerno vjerujemo i jesu li vrijedni naše pažnje i prijateljstva.
Iz priče “Modrobradi” izvlačimo pouku da često nema potrebe ljude suditi prema izgledu, ali ponekad nas prvi dojam ne vara. Moramo biti mudri i sami razaznati kome ćemo vjerovati. Modrobradi se na prvi pogled čini kao dobar i darežljiv čovjek, ali na kraju se ispostavilo da je zao i proračunat. Njegov grubi, neprivlačan izgled, odgovara njegovoj unutrašnjost, što je vrlo čest slučaj u bajkama. Vanjski izgled u bajkama najčešće je odraz unutarnje duše, pa su zato dobre princeze često opisan kao najljepše, dok su zle vještice ružne i neprivlačne.
Takav je i Modrobradi. Njegov izgled je neuobičajen i ružan, baš kao i njegov karakter. Iako se u početku pokušava prikazati kao dobar, na kraju se otkriva da je osvetoljubiv i zao. Ipak, u ovoj priči nije sve tako jednostavno. Svojim postupcima Modrobradi je htio preispitati poslušnost svoje žene i namjerno joj rekao neka ne ide u zaključanu sobu jer joj slijedi kazna. Ona ga nije poslušala, a on je morao izvršiti obećanje koje joj je dao.
Osim Modrobradog, drugi negativac ove priče je ženina znatiželja, koju nije mogla obuzdati znajući opasnosti koje joj prijete ako to ne učini. Kazna koja ju je stigla donekle je zaslužena, jer ipak je bila upozorena. S druge strane, ljudski znatiželja je ono što pokreće čovjeka i čitav svijet, jer bez nje nikada ne bismo mogli ostvariti nikakav napredak, već bismo se samo vrtjeli na mjestu. Znatiželja je ovu ženu izvukla iz braka s okrutnim čovjekom, tako da se na kraju i isplatila.
Književni elementi
Vrsta djela: bajka
Mjesto radnje: ljetnikovac, Modrobradova kuća
Vrijeme radnje: Nekad davno
Tema: Kušnja zločestog modrobradog
Ideja: Radoznalost nas može dovesti u probleme, ali i izvaditi iz njih
Kratak sadržaj
Nekada davno živio je čovjek modre brade. Bio je izrazito bogat pa je tako posjedovao nekoliko kočija, puno predivnih kuća na selu i u gradu , zlatnog i srebrnog posuđa te namještaja sa skupocjenim vezom. Bez obzira na svo bogatstvo, žene su ga se bojale zbog njegove modre brade.
U susjedstvu je živjela jedna vlastelinka koja je imala dvije prekrasne kćeri, jednu ljepšu od druge. Jednu od njih je modrobradi zaprosio no njihova majka je odredila koja će to kćer otići za njega. Nažalost, ni jedna ni druga nisu htjele da im on postane muž jer su znale da je već bio oženjen no nitko ne zna što se dogodilo tim ženama.
Modrobradi je pomislio kako bi bilo lijepo organizirati druženje u jednom ljetnikovcu i odlučio je pozvati majku s dvije kćeri te još neke poznanike kako bi se što bolje zabavili. Svi su pristali otići na izlet. Kada su stigli u ljetnikovac zaista su uživali pojaprije u dobrim jelima, a zatim u ribolovu te plesanju i pjevanju. Sve je bilo savršeno pa je majka djevojaka ipak pristala na svadbu misleći kako modrobradi nije tako strašan čovjek kao što to izgleda.
Nakon mjesec dana, Modrobradi je morao službeno otputovati. Rekao je ženi neka slobodno uživa s prijateljicama dok njega nema. Ostavio joj je sve ključeve. Samo ju je zamolio neka ne ulazi u najmanju prostoriju u kući jer će se jako naljutiti.
Žena mu je obećala da će se pridržavati onoga što joj je rekao i otišao je miran na službeni put.
Pristigle su njezine prijateljice u kuću, pa čak i one nepozvane. Krenule su u razgledavanje prostorija i zaključile kako se ne zna koja je ljepša i skupocjenija. To je bio prvi puta da su došle k njoj jer su se bojale Modrobradog.
Zastale su u najvećoj prostoriji gdje je bio smješten skupocjeni namještaj, srebrno i zlatno posuđe te prekrasan veliki trosjed. Nisu se mogle prestati diviti tolikom bogatstvu, pomalo su bile zavidne što njihova prijateljica može uživati u svim tim stvarima. Ali ona se nije pretjerano radovala tom bogatstvu već joj je na umu bilo zašto ne smije uči u tu malu sobu.
Nije mogla izdržati, ostavila je prijateljice neka se dalje dive bogatstvu, a ona je potrčala niz stepenice kako bi otključala malu sobu u prizemlju. Ruke su joj drhtale, ali nije mogla savladati iskušenje bez obzira na Modrobradog i njegovu ljutnju.
Otvorila je vrata male sobe ali kako je bilo mračna nije uspjela vidjeti ništa. Nakon par trenutaka zamijetila je lokvu krvi i mrtva tijela poredana jedno pored drugog. Bile su to žene Modrobradog za koje se nije znalo što im se dogodilo. Bila je prestravljena. Htjela je istrčati iz sobe ali joj je ključić pa u lovku krvi. Uspjela je nekako izaći iz sobe, ali na ključiću su ostale mrlje. Morala ih se riješiti dok Modrobradi stigne kući.
Otišla je do svoje sobe da se malo odmori i spere krv s ključića, ali bio je to čaroban ključ pa čim bi s jedne strane istrljala krv ona bi se pojavila na drugoj strani.
Modrobradi se te iste večeri vratio kući s puta jer mu je javljeno kako je posao već obavljen. Žena je glumila kako joj je jako drago što je stigao ranije od predviđenog kući.
Sutradan je zatražio sve ključeve koje joj je dao, ali su joj ruke toliko drhtale da je odmah znao što je učinila. Shvatio je da fali ključ od male sobe i naredio joj neka ga odmah donese. Žena je rekla kako ga je zaboravila u njezinoj sobi. Odmah je primjetio krv na ključiću.
Ženu je čekala strašna sudbina. Modrobradi je rekao kako mora umrijeti zbog toga što je vidjela. Žena je pala na koljena i molila ga da ju ne ubije, ali on je imao kameno srce i nimalo milosti. Žena se pokajala, ali prije no što ju ubije zamolila ga je da joj dozvoli da se pomoli.
Modrobradi ju je ostavio na desetak minuti u molitvi, a ona je pozvala sestru Anu da joj pomogne. Zamolila ju je neka se popne na vrh kule kako bi vidjela dolaze li joj braća u posjetu jer su obećali da će tog dana doći. Sestra Ana nije nikoga vidjela na vidiku već samo žarko sunce i zelenu livadu. Žena ju je još par puta priupitala stižu li joj braća na konjima sve dok Ana nije pozitivno odgovorila. Dok je žena iščekivala svoju braću Modrobradi joj je prijetio smrću.
Modrobradi je već izgubio strpljenje i naredio joj neka istog časa dođe pred njega jer mora učiniti ono što je naumio. Žena je, sva u strahu i drhtava, klečala pred njime moleći ga da još malo pričeka dok se pribere. Modrobradi je bio sve nestrpljiviji i povikao da će sada umrijeti.
Tog trena su stigla njezina braća i probola Modrobradog mačem. Htio im je on pobjeći jer je znao da se radi o vrlo snažnim mladićima, ali nije uspio. Žena je jedva preživjela strah.
U nasljedstvo joj je ostalo svo njegovo bogatstvo koje je podijelila sa svojom braćom i sestrom Anom, a ostatak je ostavila za sebe. Na kraju se udala za čestitog čovjeka koji joj je pomogao da prebrodi tešku prošlost.
Analiza likova
Likovi: Modrobradi, žena, sestra Ana
Modrobradi – naizgled dobar, ali podli čovjek. Bio je izuzetno bogat, često je mijenjao žene, ali svi su ga se bojali zbog modre brade. Modrobradi je bio ružan čovjek, baš kakav je bio i njegov karakter. Suprugu je stavio na kušnju prijeteći joj smrću ako ne posluša što od nje traži. Nakon toga, dolazi do izražaja njegov stvaran karakter. Modrobradi se prikazao kao ubojica i manipulator. Koristio je slabost osnovih ljudskih poriva kako bi dobio ono što želi. U ovom slučaju bila je to znatiželja. A ako bi netko pao na njegovom ispitu, on bi ga hladnokrvno ubio. Modrobradi nikako nije pozitivan karakter. Ponaša se kao da ima moć nad tuđim životima, koje smatra svojim vlasništvom. Ali i njega zadesi zla, ali pravedna sudbina. Završava onako kao je on sam mnogima presudio. Na kraju umire zbog svog nauma da ubije ženu, a sve bogatstvo koje je imao pripalo je njoj.
Žena – dobra djevojka koja je zbog svoje radoznalosti umalo nastradala. Vjerovala je svome mužu sve do trenutka kada joj je rekao da ne ulazi u malenu sobu u prizemlju. Da nije to učinila možda bi bila pošteđena, ali Modrobradi ju je upozorio da će se jako naljutiti ako otključa tu sobu. Ona nije mogla izdržati i učinila je to iako joj je on to izričito zabranio. Žena je dokaz da je znatiželja ono što nas najčešće dovodi u opasnost, ali unatoč tome ne možemo joj odoljeti. Čovjek je stvoren kako bi otkrivao stvari i čim mu se to izričito zabrani, prevlada ga poriv da upravo to učini. Ipak, žena je bila nesmotrena i brzopleta, pa je ostavila dokaze da je učinila ono što nije smjela. Njezina ljudskost zbog koje nije mogla držati tajnu skrivenom skoro ju je koštala života. Srećom, njezina braća stigla su na vrijeme da je spase. Ovo je još jedan dokaz koliko je važno imati ljude kojima možemo vjerovati i koji će nam pomoći kada nam je to najpotrebnije.
Bilješka o piscu
Charles Perrault rođen je 12. siječnja 1628. godine u Parizu u Francuskoj u obitelji buržuja kao sedmo dijete Pierre Perraulta i Paquette Le Clerc. Od početka je imao sve uvjete da se školuje u najboljim ustanovama.
Zahvaljujući školovanju koje je imao Charles je na kraju bio visoko obrazovan čovjek koji je tijekom svog života radio puno toga, pa je tako pisao galantna djela o prijateljstvu i ljubavi, rasprave o književnosti. Unatoč svemu do kraja života je ostao najpoznatiji kao autor bajki s kojima su odrasle mnoge generacije.
Priče koje je pisao i u kojima nisu uživala samo djeca, imala su uporište u narodnim pričama. Neke od njih su preuzela braća Grimm, a neka su prenešena usmeno. Charles iza sebe ima nekoliko poznatih djela kao što su “Priče moje majke guske”.
U Pričama moje majke guske nalazile su se priče iz nižih slijeva društva koje je potom Charles prilagodio za čitatelje iz viših slojeva društva. Priče su bile sastavljene od osam bajki i činile su posebnu zbirku. Priče moje majke guske nizu izašle pod njegovim imenom nego pod imenom njegova sina.
Charles Perrault je bio veliki oslonac za sve mlađe generacije jer je u vječnoj borbi između starijih i mlađih zastupao one koji su smatrali kako se treba okrenuti novom načinu pisanja. Stariji su bili uvjereni da je pravi put onaj koji su slijedile generacije prije njih.
Bajke s kojima se proslavio su: “Mačak u čizmama”, “Crvenkapica”, “Pepeljuga” i “Modrobradi”. Prvu bajku “Usnula ljepotica” objavio je 1696. godine.
Umro je 16. svibnja 1703. godine u Parizu.
Autor: L.V.
Odgovori