Slavko Kolar

Slavko Kolar smatra se jednim od cijenjenih hrvatskih pisaca koji se osim u književnosti okušao i u filmskim vodama, pa je tako ostao poznat kao pisac koji je režirao film "Breza" uz pomoć Ante Babaje.

Slavko Kolar je rođen 1.12.1891. godine u mjestu Palešniku kod Garešnice. Otac Stjepan radio je kao učitelj zbog čega je često mijenjao adresu stanovanja, pa je cijela obitelj kratko vrijeme živjela u Palešniku da bi se ubrzo preselili u Garešnicu gdje je Ivan završio prvi razred. Otac je bio porijeklom iz Zagreba dok je majka bila iz Čazme.

Godine 1902. obitelj seli u Čazmu gdje Slavko završava osnovnu školu da bi uskoro otišao iz Čazme kako bi upisao gimaziju u Bjelovaru. Gimnaziju je pohađao u tri grada, a osim Bjelovaru išao je u školu u Zagrebu i Požegi. Kako mu matematika nije bila jača strana, profesori nisu bili sigurni u dobru budućnost budućeg pisca.

Kako nije bio najbolji učenik trebalo mu je devet godina da završi školovanje, a onda je na čudo mnogih uspio maturirati iz prvog pokušaja. Trebalo mu je neko vrijeme da utvrdi što će raditi kada završi gimnaziju, pa je odlučio uspisati studij agronomije.

Diplomirao je na sveučilištu u Križevcima 1913. godine te se nakon toga odmah i zaposlio. Nakon fakulteta radio je kao agronom u Petrinji i Božjakovini, a do 1919. godine radio je kao vježbenik Kraljevske vlade nakon čega je upućen u specijalizaciju u vinogradarstvu i voćarstvu.

U periodu koje obuhvaća dva svjetska rata radio je u Slavonskom Brodu, Požegi, Čazmi, Božjakovini i Petrinji. Neko vrijeme je djelovao kao Odjelni predstojnik za gospodarstvo, a od 1941. do 1944. radio je kao upravitelj posjeda u Božjakovini.

Radio je na mnogim mjestima u struci, često ih mijenjajući, a nikada nije imao dlake na jeziku pa je čak i prisilno morao ići u mirovinu u 34-oj godini. Nakon umirovljenja bavio se najviše pisanjem. Slavko Kolar je umro 15.11.1963. godine u Zagrebu.

Književnošću se bavio od mladih dana. Pisao je pripovijetke, novele, humoreske i drame. Inspiraciju i motive za svoja djela nalazio je u društvenim slojevima gdje je radio. Najviše se bavio opisima malograđanskih slojeva, ali i političarima raznih profila.

Radio je i kao pomoćnik scenarista na filmu "Opsada", a 1957. godine napisao je scenarij za film "Svoga tela gospodar".

Kako je Slavko bio veliki simpatizer partizana, nije ni čudno što su teme iz rata najviše povezane s partizanskim uspjesima. Propovijest "Veseljak" govori o domobranskom oficiru koji je došao u posjet ljubavnici.

Najvažnija prozna djela su mu bila: "Breza", "Nasmijane pripovijesti", "Ili jesmo ili nismo", "Mi smo za pravicu", "Svoga tela gospodar".

Najviše se u njegovim djelima mogu vidjeti opisi socijalnih i ekonomskih odnosa na selu, a probleme je često znao oslikati humorom.