Ljudevit Gaj

Ljudevit Gaj je jedan od najpoznatijih ličnosti ilirskog preporoda tj. hrvatskog narodnog preporoda. Bio je političar, jezikoslovac i književnik. Rođen je 1809. godine u Krapini. Odrastao je u francusko-njemačkoj obitelji, pa se u njegovom kućanstvu govorilo njemačkim jezikom.

Tek je na školovanju u Beču, Grazu i Pešti došao u kontakt sa svojom nacionalnom manjinom. Za vrijeme školovanja u Grazu kod njega se formirala nacionalna svijest koja će biti njegov pokretač u daljnjem profesionalnom, ali i osobnom životu. Već je u Grazu 1828. godine osnovao svoj prvi ilirski klub, a godinu dana kasnije, u Pešti, upoznao je Jana Kolara i prihvatio njegovu ideju i slavenskoj uzajamnosti.

Već 1830. Gaj u Budimu tiska dvojezičnu knjižicu "Kratka osnova horvatsko- slavenskog pravopisanja", koja je bila pisanja hrvatskim i njemačkim jezikom. Upravo ga je ona proslavila u cijeloj zemlji. Gaj nastavlja sa slovnom reformom kojom pokušava svakom fonemu hrvatskog jezika pripojiti latinični grafem. Upravo zato se hrvatska abeceda naziva i gajicom, a prihvatili su je i susjedni narodi Slovenci, Bošnjaci, Srbi i Crnogorci.

1835. Gaj osniva Novine Horvatske, koje su prve hrvatske novine odobrene od strane tadašnje kraljevine, a imale su i svoj književni prilog, poznatu Danicu horvatsku, slavonsku i dalmatinsku. Upravo je Danica postala centar oko kojeg su se skupljali svi tadašnji hrvatski književnici i preporoditelji. 1836. te novine preimenovane su u Ilirske narodne novine, a prilog u Danicu ilirsku. Nakon što je zabranjena upotreba ilirskog imena od strane kralja, prestale su izlaziti i same novine.

Ljudevit Gaj nije bio samo političar i jezikoslovac, već i književnik. Napisao je jednu od najpopularnijih hrvatskih budnica "Još Horvatska ni propala", izdanu 1833. godine, a i inače je bio poznat upravo po svojim budnicama koje su bile usmjerene na buđenje nacionalne svijesti hrvatskog (alii ostalih slavenskih) naroda.

Ljudevit Gaj umro je u Zagrebu 1872. godine, u svojoj tiskari.