Perillustris ac generosus Cintek je jedna od novela iz zbirke Pod starim krovovima autora Ksavera Šandora Gjalskog. Zbirka pripovijedaka Pod starim krovovima (Pod starimi krovovi) kajkavskog pisca Ksavera Šandora … [više]
Ksaver Šandor Gjalski
Ksaver Šandor Gjalski poznati je romanopisac i novelist pravog imena Ljubo Babić. Rođen je 1854. godine u Gredicama u Hrvatskom Zagorju, obitelji zagorskog plemenitaša, a čiji je način odrastanja u prekrasnoj atmosferi starog doma plemića poslužilo kao inspiracija tijekom stvaralaštva što ga je držalo do kraja.
Želja da se realno pristupi problemima društvenog, intelektualnog i političkog života Hrvatske te emocionalna povezanost s nekadašnjim načinom života svijeta plemenitaša, rezultirala su djelima razne tematike i kvalitete. Zbog toga su pripovijedke "Iz varmeđinskih dana", "Pod starim krovovima", "Na rođenoj grudi" i "Diljem doma" bile napisane realistično-poetskim stilom.
Tijekom stvaranja raznih djela Gjalski se neko vrijeme orijentirao na prikaz povijesnih motiva, a bavio se i tradicionalnijom temom, a to je položaj intelektualaca u maloj životnoj sredini. U njegovim su djelima svoje mjesto našli i nesretni životi malih ljudi iz nižih slojeva društva. Pred kraj života napisao je par pripovijetki s mističnom tematikom.
U njegovim su djelima prisutne dvije različite inspiracije: pa je tako jedna racionalna i didaktička, a druga emocionalna i sentimentalna. Gjalski se uvijek trudio u svakom čitatelju probuditi osjećaj duboke povezanosti sa domom i ljudima koje se trudio tako vjerno opisati. Umro je 9. veljače 1935. godine u Gredicama.
Od njegovih djela ne treba zaboraviti na: "Tri pripovijesti bez naslova", "Janko Borislavić", "Bijedne priče", "Za materinsku riječ", "Radmilović"...
Pod starim krovovima
Zbirka pripovijedaka Pod starim krovovima (Pod starimi krovovi) kajkavskog pisca Ksavera Šandora Gjalskog pripada razdoblju realizma. Prva pripovijetka iz te zbirke jest Illustrissimus Battorych, objavljena 1884. godine, … [više]
Janko Borislavić
"Pravi tragični tipovi jesu vječni i ne stvori ih tek ma i najveći veleum, nego se nalaze u krilu ljudskoga života i prije pjesnika i poslije njega. Zar zbilja misliš da među nama nema više Prometeja, Fausta, Ahasvera? … [više]