Charles-Marie Leconte de Lisle

Charles-Marie Leconte de Lisle francuski je pjesnik parnasovac, poznatiji samo kao Leconte de Lisle. Rođen je na francuskom otoku u Indijskom oceanu Réunion, 1818. godine, gdje je proveo djetinjstvo. Kasnije se preselio u Francusku, u grad Brittany.

Otac mu je bio vojni kirurg, pa ga je slao na putovanja po jugoistočnoij Aziji kako bi se pripremio za svoju karijeru. Ali nakon povratka, Leconte de Lisle je htio završiti školovanje, diplomirajući grčki, talijanski i povijest. 1854. godine preselio se u Pariz i uključio u Francusku revoluciju, ali nakon što je proglašena Francuska Druga Republika, više se nije bavio politikom.

U književnosti je Leconte le Lisle bio vodeći parnasovac, koji je ustalio romantizam i simbolizam u francuskom pjesništvu. Izdao je tri zbirke pjesama: 1852. objavio je "Drevne pjesme", 1862. "Barbarske pjesme", a 1884. "Tragične pjesme". Također je prevodio stare grčke pjesme i tragedije, primjerice Sofoklove i Euripidove.

Nakon pada Druge Republike, pristao je primati plaću od Napoleona III, što mu se zamjerilo nakon što je 1817. ustaljena Treća Republika. Ipak, Leconte se iskupio nakon što je napisao dvije knjige koje su poticale demokraciju. Bile su to "Narodna povijest Francuske revolucije" i "Narodna povijest kršćanstva".

Leconte de Lisle umro je 1894. godine.