Životopis (biografija) spada u književno djelo jer opisuje nečiji život. Životopis može opisivati živote stvarnih ili izmišljenih ljudi.
Ako biografije navode samo datume i mjesta rođenja i smrti, ako navode nečije školovanje te poslovne događaje ili obiteljske trenutke, tada se radi o poslovnom životopisu. No, biografije idu dalje i dublje, proučavaju nečiji život, navode njegove zanimljivosti, potresne trenutke, privatni život te pišu o motivima koji se tiču ljudi, pišu o njihovim manama i vrlinama, o problemima i osjećajima.
Zbog svega toga biografije mogu spadati pod drame, komedije, mogu biti poučne, a ako su napisane više suhoparno svrstavaju se u poslovne životopise, odnosno latinski curriculum vitae.
Prve biografije su priče iz Egipta, Babilona, Asirije koje možemo naći u oblicima kao što su Biblija, Legenda o Gilgamešu ili Enuma Eliša. To su priče o prorocima, kraljevima i poglavicama.
Biografije starih Rimljana i Grka te neki od životopisa svetaca govore o stvarnim osobama koje su tada živjele. Prate se njihovi životi te je izneseno mnogo više podataka o osobama o kojima se govori. Tako možemo zaključiti da te biografije više sliče onim današnjima.
Danas se većinim kroz razne medije mogu naći biografije onih koji su na bilo koji način zanimljivi javnosti. Primjeri takvih biografija su biografije Marilyn Monroe, Michael Jordan, Bill Clinton…
Odgovori