Tvorba riječi

Tvorba riječi je znanost koja na temelju postojećih riječi proučava nastanak novih riječi. Tvorbom riječi nastaju tvorenice ili tvorbene riječi koje se mogu rastaviti na sastavne tvorbene dijelove, a na temelju kojih se tvore nove riječi.

Tvorba riječi podrazumijeva promjenu riječi kojom se ne dobiva samo novi oblik, nego i nova riječ. Sve riječi kojima je nastanak nejasan poznate su kao tvorbeno nemotivirane ili netvorbene riječi.
…miš, mačka…

Netvorbene riječi se ne mogu rastaviti na sastavne tvorbene dijelove. Kad je nekoliko riječi tvorbeno povezano to se naziva tvorbena porodica.

…alarm-alarmirati…
…riba-lov-ribolov…

Pripadnici tvorbene porodice povezani su izravno (preko označitelja) i sadržajno (preko označenika).

Riječ od koje se polazi poznata je kao osnovica ili osnovna riječ. Tvorenica ima zajednički dio s osnovicom ili osnovnom riječi. Tako je tijekom tvorbe tvorenice profesorica osnovna riječ profesor. Pri tvorbi riječi tvorenice profesoričin osnovica je profesorica.

Zajednički dio osnovne riječi i tvorenice zove se tvorbena osnova. Tvorbena osnova predstavlja dio tvorenice koji nastoji sačuvati sadržajnu i izraznu vezu s osnovnom riječju. Najmanji sastavni element tvorbeno srodnih riječi cijele porodice predstavlja korijen.

Tvorba riječi s obzirom na područje može se podijeliti na nekoliko kategorija. Ako se analiziraju vrste riječi koje nastaju zahvaljujući tvorbenim postupcima, tada se misli na tvorbu imenica, pridjeva, priloga i glagola.

Analiziraju li se vrste riječi od kojih nastaju nove riječi, u pitanju je odglagolska, otpridjevna i odimenična tvorba te tvorba od uzvika i tvorba od brojeva.

Tvorbi se može pristupiti i sa značenjskog ili semantičkog stajališta, pa se u tom slučaju radi o tvorbi riječi pomoću kojih se označava npr prostorija u kojoj se obavlja radnja i vršitelj/ica radnje.

Tvorbeni načini se razlikuju pa se tako tvorenice mogu tvoriti uz pomoć posebnih tvorbenih jedinica sufiksa učitelj–ica i prefiksa pod–crtati. Dođe li do istodobnog dodavanja sufiksa i prefiksa, u pitanju je prefiksalno-sufiksalna tvorba o+bijel+jeti–obijeljeti.

Dođe li do istovremenog slaganja i dodavanja sufiksa, u pitanju je složeno-sufksialna tvorba, bilj+o+žder–biljožder.

Mjesto gdje dolazi do dodavanja tvorbenog nastavka gdje se spajaju dvije osnove zove se tvorbeni šav.

Treba razlikovati oblik tvorbe koji se sastoji od odbacivanja svakog sufiksa gdje kao nova riječ dolazi čisti korijen, hod od hodati. Takva tvorba poznata je i kao regresivna derivacija.