• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Obrazovanje
  • Lektire
  • Pjesme
  • Književnost
  • Jezik
  • Knjige
Pitanja za višu ocjenu >>

Slovopis

Grafija ili slovopis predstavlja sustav slova pomoću kojih se bilježe glasovi određenog jezika. Pismo kojim se koristi hrvatski jezik je latinica, a koja se pomalo razlikuje od spomenutog pisma u ostalim jezicima.

Sredinom 9. stoljeća nastala je glagoljica, pismo koje se na ovim prostorima zadržalo do 19. stoljeća. Ali početkom 16. stoljeća već ju je polako počelo potiskivati latinica.

Hrvatski jezik kao i svaki drugi ima abecedu, a koja nosi naziv i gajica prema Ljudevitu Gaju. Značajke hrvatskog jezika su slova š, č, ć, đ, dž, ž, lj i nj.

Slova kao što su č, ć, ž, š i đ odgovaraju prema načelu da za jedan fonem vrijedi jedan graf, dok su slova nj, lj i dž digrafi.

Pored 30 slova iz hrvatske abecede za korištenje pisanja tuđih riječi ili imena, upotrebljavaju se i slova koja ne pripadaju hrvatskoj latinici. To su slova poput y, w, q i x.

Jasno je kako se slovopisi razlikuju u svakom jeziku jer se određena pisma poput ćirilice, latinice i glagoljice prilagođavaju fonemskim sustavima brojnih jezika.

Logično je da se ruska ćirilica razlikuje od bugarske ili srpske, talijanska latinica od češke ili hrvatske i hrvatska glagoljica od makedonske. To su samo neki od primjera koji nastoje prikazati kako to zaista izgleda.

Slovopis može biti nefonemski i fonemski. Ako je slovopis fonemski, u tom slučaju vrijedi pravilo da određeno slovo uvijek predstavlja isti fonem. Tako npr. slovo ć vrijedi za fonem ć i slovo š za fonem š.

U ostalim slučajevima kad određeni dijelovi dvoslova imaju i ostale funkcije izvan spomenutog dvoslova, slovopis je označen kao nefonemski. Npr dvoslov ch je za fonem ć, a dvoslov sh je za fonem š.

Hrvatski slovopis ili hrvatska latinica većim dijelom predstavlja fonemski slovopis s izuzetkom tri dvoslova kao što su dž, nj i lj za foneme ĺ, ń i ǯ.

Svi gramatički pojmovi >>

Kako pisati lektire



Zaprati Kralja Lektira!


Savjeti

  • Upute za pisanje eseja
  • Upute za lektiru
  • Bilješke tijekom čitanja lektire
  • Dnevnik čitanja lektire
  • Najbolje vrijeme za čitanje lektire
  • Čitanje s razumijevanjem
  • Kako brzo pročitati lektiru
  • Kako zavoljeti čitanje lektira
  • Kako napisati lektiru
Pregled svih savjeta >>

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Zaprati Kralja Lektira



Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Tin Ujević Vesna Parun Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlata Kolarić-Kišur Zlatko Krilić
Popis svih autora >>

Zadnje objave

  • 10 grešaka kod pisanja lektire i kako ih izbjeći
  • Kako napisati lektiru
  • Sto godina samoće
  • Iz velegradskog podzemlja
  • Homersko pitanje
  • Homersko pitanje – teorije
  • Charlie i tvornica čokolade
  • Anđeo u zvoniku
  • Zeleni pas
  • Alkar

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Savjeti
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2025. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija