Red riječi odnosi se na redoslijed sintaktičkih kategorija u složenoj ili jednostavnoj rečenici. Tema tako dolazi prva, a nakon nje i rema. Tema je manje istaknuta obavijest i već je poznata, dok je rema ono što upućuje na nešto novo.
U hrvatskom jeziku red riječi je obično slobodan. Slijede tri vrste reda riječi.
Stilski neutralan
Kod stilski neobilježenog reda riječi, nijedna riječ nije naglašenija od druge. Pomoću nje se iznosi objektivan stav govornika. U jednostavnoj rečenici stilski je neobilježen red riječi tako što prvo ide subjekt, predikat i zatim objekt.
…Ana ne voli kavu…
…Domagoj se oslobodio obaveza…
U rečenici gdje postoje dva objekta, jedan i drugi se nalaze iza predikata.
…Učenica se obratila profesoru…
Priložna oznaka može biti izrečena padežnim izrazom te prilogom. Kad je priložna oznaka izrečena padežnim izrazom ona stoji iza predikata.
…Ivana ide na posao…
Kad je izrečena prilogom, to izgleda ovako:
…Učenica sporo govori…
Pravilo je da pridjevski atribut dolazi ispred imenice:
…Jaka kiša uzrokovala je poplavu…
Postoji redolijed riječi gdje ispred imenice s kojom su povezani stoje redni i glavni brojevi kao i količinski prilozi, a sve u službi atributa:
…Ivani su trebala dva sata da završi zadatak…
Pridjevi šireg značenja nalaze se ispred pridjeva užeg značenja:
…Mali kožni remen nalazio se na podu…
Posvojne, pokazne i neodređene zamjenice te zamjenički pridjev kolik i kakav nalaze se ispred rednog broja ili pridjeva:
… Tvoja prijateljica je jednostavno prekrasna…
Kad se više zamjenica stavlja na mjesto atributa, na prvo mjesto dolazi pokazna, a nakon nje i povratno-posvojna zamjenica.
…Ona tvoja žena dobro izgleda s obzirom na godine…
Apozicija dolazi na mjesto ispred imenice na koju se odnosi:
…Ivana je uvijek s veseljem išla na vježbanje…
Predikatni proširak se nalazi iza predikata.
…On je postao direktor…
Kod zavisno složenih rečenica zavisna rečenica se uglavnom nalazi iza glavne, a može biti i ispred glavne. To najviše ovisi o vezničkim riječima kao i veznicima pomoću kojih se zavisna rečenica može uvrstiti u glavnu rečenicu.
Red riječi u rečenici može biti i stilski obilježen. Predikat u ovom slučaju dolazi ispred subjekta.
…Plovi Ante rijekom…
Objekt će se nalaziti ispred predikata:
…Meni je dao novce, a ne tebi…
Kod isticanja pridjevske riječi i pridjevi poput atributa mogu doći iza imenice.
…Mala i šarena povorka prolazi ulicom…
Kod stilski obilježenog reda riječi apozicija se nalazi iza imenice.
…Ivan nogometaš već duže vrijeme ne igra nogomet u prvoj ligi…
Predikatni proširak nalazit će se iza predikata:
…U bazen je lagano zaplivala…
Zavisna rečenica kod stilski obilježenog reda riječi nalazi se ispred glavne.
…Da joj brže prođe vrijeme, crtala je sve što je vidjela na izložbi…
Red riječi u rečenici može biti i obvezatan. Tako se zanaglasnice nalaze iza prve naglašene riječi i u rečenici se najčešće grupiraju.
…Ona mi je dozvolila…
Redoslijed kod zanaglasnica je određen uz pomoć pravila:
Glagolske zanoglasnice pored je – …On ga je jučer uočio…
Čestica li – …Može li joj to naštetiti?…
Zamjeničke zanaglasnice – …Ivan mi ga je pročitao…
Postoje i prednaglasnice koje se nalaze iza prve istaknute riječi u naglasnoj cjelini. Prijedlozi će stajati ispred riječi koju će odrediti padež:
…Posudi mu olovku sa stola…
Niječna neće stajati ispred predikata i pisat će se odvojeno:
Usamljene osobe ne vole biti same.
Prijedlog može stajati ispred atributa imenice kojoj se određuje padež:
…Posudi mu olovku s radnog stola…
Prijedlozi se isto tako mogu nalaziti između sastavnih dijelova neodređenih zamjenica.
…Ona se ni po čemu ne izdvaja…
Odgovori