• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Knjige
  • Lektire
  • Pjesme
  • Biografije
  • Književnost
  • Jezik
Pitanja za višu ocjenu >>
Pitanja za višu ocjenu >>

Rečenica

Rečenica se sastoji od nizova riječi ili je samo jedna riječ kojom prenosimo cjelovitu obavijest. Sastoji se od rečeničnih dijelova, odnosno od predikata, subjekta, objekta, priložne oznake i atributa.

Predikat je temelj svake rečenice te ostalim dijelovima rečenice otvara mjesto. Subjekt je vršitelj radnje, a objekt njezin predmet. Priložnom oznakom saznajemo pod kojim je okolnostima došlo do radnje, a apozicija i atribut u rečenici stoje kao dopune imenici.

Rečenice možemo podijeliti na:

  • izjavne rečenice (Ivana ide u školu.)
  • upitne rečenice (Ide li Ivana u školu?)
  • usklične rečenice (Ivana ide u školu!)

S obzirom na sastav rečenice dijelimo na:

Jednostavne rečenice – rečenice koje imaju jedan predikat

Jednostavne rečenice dijelimo na:

  • neproširene – rečenica koja se sastoji od predikata i subjekta, ali bez objekta

Primjer

Snijeg pada.

  • proširene – rečenica koja se sastoji od predikata, subjekta i objekta

Primjer

Ana ide u školu.

Složene rečenice – rečenice koje imaju dva ili više od dva predikata

Složene rečenice dijelimo na:

nezavisno složene – rečenice koje se sastoji od dvije ili više od dvije jednostavnih rečenica, a mogu stajati svaka zasebno.

Pod nezavisno složene rečenice ubrajamo:

  • rečenični niz – to je više rečenica u nizu, ali bez veznika koji ih spaja. Takve rečenice odvajamo zarezom (Sutra dolazi, preksutra odlazi.)
  • sastavne rečenice – rečenice koje se ravnopravno nadopunjuju i povezuju veznicima i, pa, te, ni, niti. Takve rečenice stoje bez zareza (Gledam planine i razmišljam o njemu.)
  • rastavne rečenice – rečenica koja se sastoji od surečenice rastavljenog sadržaja te stoji s veznikom ili. Takve rečenice ne odvajaju se zarezom. (Doći će u kino ili idemo kući.)
  • suprotne rečenice – rečenice u kojoj se sadržaj jedne surečenice suprotstavlja sadržaju druge, a stoje uz veznike ali, a, no, nego, već te su odvojene zarezom (Skuhao sam ručak, a ti otiđi po sladoled.)
  • isključne rečenice – rečenica u kojoj se prva isključuje iz sadržaja one druge, a veznici jedino, samo, tek što, samo što, jedino što, tek odvojeni su zarezom (Svi su išli na utakmicu, jedino sam ja ostao kod kuće.)
  • zaključne rečenice – rečenica u kojoj druga surečenica stoji kao zaključak one prve, a veznici dakle, stoga, zato se odvajaju zarezom (Dobio je peticu, stoga ću ga nagraditi.)

Zavisno složene rečenice – rečenice koje se sastoje od dvije ili više od dvije jednostavnih rečenica, no one ne mogu stajati same za sebe. Jedna rečenica je uvijek glavna i ona može stajati sama za sebe, dok su ostale zavisne i stoje uz glavnu rečenicu proširujući njezino značenje.

Pod zavisno složene rečenice ubrajamo:

  • subjektne – odnose se prema glavnoj rečenici kao što se odnosi subjekt prema predikatu (Tko je bio dobar, dobit će kolač.)
  • predikatne – odnosi se prema glavnoj rečenici kao dio predikata (Ona ti je tako dobra da bolju nećeš nikada naći.)
  • objektne – odnose se prema glavnoj rečenici kao objekt (Reći ću ti što mi se jučer dogodilo.)
  • atributne – odnose se prema glavnoj rečenici poput atributa koji opisuje imenicu (Ona je imala momka koji je bio jako pametan.)
  • apozicijske – odnose se prema glavnoj rečenici kao na vlastitu imenicu (Posjetili smo jedno mjesto, koje je bilo najljepše u okolini.)
  • priložne – odnose se prema glavnoj rečenici poput priložne oznake prema predikatu. One se dijele na:
  • mjesne rečenice
  • vremenske
  • načinske
  • namjerne
  • uzročne
  • posljedične
  • pogodbene
  • dopusne

Višestruko složena rečenica

Višestruko složena rečenica sastoji se od nezavisnih i zavisnih rečenica. Rečenice od kojih nastaju njihove surečenice zove se ishodišne rečenice. Surečenice u takvim rečenicama mogu biti u odnosu s jednom ili s dvije rečenice. Spomenuti odnos može biti i zavisan i nezavisan.

Svi gramatički pojmovi >>

Kako napisati lektiru (video tutorial)

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Književnost.hr traži autore za objavu svojih književnih radova!

Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Pavao Pavličić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Tin Ujević Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlata Kolarić-Kišur Zlatko Krilić
Popis svih autora >>

Zadnje objave

  • Kako je Potjeh tražio istinu analiza
  • Ep o Gilgamešu
  • Ep o Gilgamešu analiza
  • Djevojčica iz Afganistana
  • Djevojčica iz Afganistana analiza
  • Izdajničko srce
  • Palčić
  • Svinjar
  • Djevojčica sa šibicama
  • Mala sirena

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija
English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija