• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Obrazovanje
  • Lektire
  • Pjesme
  • Književnost
  • Jezik
  • Knjige
Pitanja za višu ocjenu >>

Pridjevi

Pridjevima izričemo kakvi su predmeti, pojave ili bića. To su riječi uz pomoć kojih dobivamo pobliže značenje riječi kojima ih pridjevamo, a te riječi su obično imenice. Pridjeve po značenju možemo podijeliti na opisne, posvojne i gradivne.

Opisni pridjevi

Opisnim pridjevima izričemo osobine, a ovi pridjevi odgovaraju na “kakav” pitanje. Njima izričemo tvarna (fizička, prirodna i materijalna) i netvarna(duhovna, psihička i misaona) svojstva.

Primjer – pametan, žalostan, sladak, žut

Gradivni pridjevi

Gradivnim pridjevima izričemo tvarnost, odnosno od čega je nešto napravljeno.

Primjer – drveno, željezno, metalno

Posvojni pridjevi

Posvojim pridjevima izričemo pripadanje. Oni odgovaraju na pitanje čije je nešto.

Primjer – bratov, sestrin, tatin

S obzirom na značenje pridjeva možemo ih podijeliti na odnosne i opisne. Opisni su jednaki kao i u prethodnoj podjeli, a odnosnima izričemo kakvi su odnosi bića, pojava i predmeta prema drugim bićima, pojavama i predmetima (obuhvaćaju gradivne, posvojne i neke opisne).

Pridjevi u gramatici

Pridjevi imaju oblike za broj, rod i padež. S obzirom na to kako određuju neku imenicu, mogu biti neodređeni i određeni.

Neodređeni oblik pridjeva govori nam o promjenjivim osobinama i onoga što imenice znače te odgovaraju na “kakav” pitanje. Ovaj oblik pridjeva nemaju neki neizvedeni pridjevi, pridjevi koji određuju neku imenicu s obzirom na položaj u vremenu i prostoru te pridjevi čije riječi završavaju na -ći.

Pridjev u neodređenom obliku stoji u ovim slučajevima:

  • dio je atributnog skupa
  • dio je imenskog predikata
  • posvojni je pridjev koji završava na -ev, -ov, -in, -ljev
  • nalazi se u službi kao predikatni proširak

Određenim pridjevima se izriče stalna osobina predmeta. Određuju se prema pridjevsko-zamjeničkoj deklinaciji.

Dulji padežni oblici upotrebljavaju se u ovim slučajevima:

  • kada riječ koja slijedi počinje s istim ili sa sličnim zatvornikom
  • kada u rečenici pridjev stoji bez imenice
  • kada imenica stoji uz više pridjeva, navest ćemo onaj kraći na posljednjem mjestu

Određeni pridjev se upotrebljava u sljedećim situacijama:

  • kada se ispred pridjeva nalazi pokazna zamjenica
  • kada je pridjev stručni termin
  • kada je pridjev dio imena
  • kada se pridjev nalazi u superlativu ili u komparativu
  • kada završava na -ji, -ći, – šnji, -nji i -ski/ki

Komparacija

Samo se opisni pridjevi kompariraju kroz tri stupnja – pozitiv, komparativ i superlativ

Komparativ

Komparativ se tvori s nastavcima -iji, -(j)i i -ši, s time da neki pridjevi mogu imati dvojne oblike.

Superlativ

Superlativ se tvori od komparativa prefiksa naj (najjači, najveći, najbolji).

Pravopisna pravila

Odnosni pridjevi koji završavaju na -ski,-ški i -ćki, a izvedeni od vlastitog imena, pišu se s malim početnim slovom (hrvatski).

Posvojni pridjevi koji završavaju na -in, -ov, -ljev i -ev izvedeni od vlastitog imena pišu se s velikim početnim slovom (Petrov, Markov).

Odnosni pridjevi od stranih imena pišu se:

  • od osobnih imena pridjevi se pišu izgovorno
  • od zemljopisnih imena pridjevi se pišu izgovorno i izvorno

U komparativu i superlativu dolazi do kraćenja -ije (bljeđi, ljepši).

Svi gramatički pojmovi >>

Kako pisati lektire



Zaprati Kralja Lektira!


Savjeti

  • Upute za pisanje eseja
  • Upute za lektiru
  • Bilješke tijekom čitanja lektire
  • Dnevnik čitanja lektire
  • Najbolje vrijeme za čitanje lektire
  • Čitanje s razumijevanjem
  • Kako brzo pročitati lektiru
  • Kako zavoljeti čitanje lektira
  • Kako napisati lektiru
Pregled svih savjeta >>

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Zaprati Kralja Lektira



Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Tin Ujević Vesna Parun Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlata Kolarić-Kišur Zlatko Krilić
Popis svih autora >>

Zadnje objave

  • 10 grešaka kod pisanja lektire i kako ih izbjeći
  • Kako napisati lektiru
  • Sto godina samoće
  • Iz velegradskog podzemlja
  • Homersko pitanje
  • Homersko pitanje – teorije
  • Charlie i tvornica čokolade
  • Anđeo u zvoniku
  • Zeleni pas
  • Alkar

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Savjeti
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2025. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija