Palatalizacija dolazi od latinske riječi palatum što znači nepce. Palatalizacija je glasovna promjena tijekom koje se suglasnici k, g i h ispred samoglasnika -e i -i te nekih sufiksa mijenjaju u -č, -ž i -š.
Do palatalizacije dolazi u sljedećim slučajevima:
- kod vokativa jednine muškog roda (vrag-vraže, junak-junače)
- kod tvorbe nekih glagola i imenica (sluga-služiti, muha-mušica, trag-tražiti)
- kod prezenta nekih glagola (mogu-možeš, teku-tečem)
- ispred nastavka -an, -ji i ispred nepostojanog a (dah-dašak, bog-božji)
- u aoristu nekih glagola (stigoh-stiže, ispekoh-ispeče)
Posebna pravila palatalizacije
Postoje slučajevi kada se palatalizacija provodi i u glasovima c i z koji se nalaze ispred samoglasnika -e i -i.
Primjer
zec-zeče, stric-striče, ptica-ptičica, knez-kneže
Kada se palatalizacija ne provodi
Postoje primjeri kada ne dolazi do palatalizacije iako bi se ona trebala provoditi. To se događa u sljedećim primjerima:
- ispred sufiksa -in kod nekih pridjela kojima želimo naglasiti koliko nam je netko drag (maca-macin, seka-sekin, baka-bakin)
- ispred sufiksa -ica (točka-točkica, buha-buhica, pjega-pjegica)
Postoje primjeri kada se palatalizacija može providiti i kada se ne mora provoditi. Oba primjera su točna i pravilna. To se događa kod pridjeva s nastavkom -in.
Primjer
Ivica-Ivičin-Ivicin, Danica-Daničin-Danicin
Odgovori