“Lov na konope” je pripovjetka iz zbirke autobiografskih pripovijetki Vladimira Nazora “Priče s ostrva, iz grada i s planine”, objavljena 1927. godine. Zbirka sadrži 14 pripovijetki, podijeljenih u tri skupine, na temelju mjesta odvijanja radnje: one su s ostrva, iz grada i s planine.
Kroz pripovijetke pratimo autora od najranijih godina njegovoga djetinjstva, a svaka pripovijetka predstavlja neki događaj u njegovom životu.
Prvi dio “S ostrva”, kojem pripada i ova priča, donosi događaje iz autorova života na otoku, dok je bio mali dječak.
Zatim se seli u grad na školovanje, što vidimo u drugom dijelu zbirke, kroz tri pripovijetke. Posljednji dio prikazuje razdoblje njegova života nakon školovanja.
Nazorove priče iz ciklusa “S ostrva” daju vjernu i realističnu sliku života na dalmatinskim otocima krajem 19. stoljeća. Likovi u pripovijetkama obuhvaćaju sve ekonomske slojeve. Prikazane su teške ekonomske prilike (propalo vinogradarstvo) te iseljavanje s otoka na kopno. Ta realnost života prikazana je kroz slikovite opise prirode, u kojima se može primijetiti i Nazorova ljubav prema rodnom kraju.
U pripovijetkama se koristi standardni jezik uz ponešto lokalizama te su one lako čitljive i razumljive.
Kroz pripovijetke upoznajemo Nazora kad znatiželjnog i bistrog dječaka od otprilike pet godina. Odrasta u suosjećajnog i poštenog mladića, koji završava školovanje i počinje o životu razmišljati na drugačiji, kompleksniji način
Tema ove pripovjetke je krađa u vinogradu.
Kratak sadržaj
Zima je, pred Božić, a često se dogodi da u vinogradima žene iz sela sijeku grane i kradu grožđe. Često bi ih navdar Ivan, nadstojnik imanja, uhvatio, ali Vladin otac često im ne nikakvu globu naplatio. Teška su vremena bila i ljudi su bili siromašni.
Ipak, vinograde treba nadgledati pa je jednom poslao Vladu s navdarom Ivanom u vinograde. Tu su naišli na neku ženu koja je skupljala grane po vinogradu. Ona im kaže da ih pozna. Moli Vladu, mladog gospodara da je sasluša jer je siromašna, a djeca je čekaju kod kuće da im donese jesti.
Ispričala je laž, samo da ih prevari. Ali Vlado se sažali i dopusti joj da ode s onim što je ukrala.
Vrsta djela: pripovijetka
Vrijeme radnje: zima, pred Božić
Mjesto radnje: vinograd
Likovi: Vlado, navdar Ivan, žena
Analiza likova
Žena – kradljivica u vinogradu bila je mlada žena, ispaćena, suha lica, s upalim očima i zelenim zjenicama, velikih ustiju, žilavog vrata. Nosila je pokrpan i staro odijelo, a cipele na nogama su joj bile prevelike.
Bilješka o piscu
Vladimir Nazor rodio se 30. svibnja 1876. g. u mjestu Postirama na otoku Braču. Smatra se jednim od najplodnijih pisaca koji je iza sebe ostavio velik broj djela. Ubraja se među najplodnije hrvatske pisce.
Na otoku je završio osnovnu školu, a nakon toga je upisao gimnaziju u Splitu. Nakon završetka srednje škole, odlučio je studirati prirodne znanosti, pa je krenuo put Graza i Zagreba. Poslije školovanja zaposlio se kao profesor u Zadru, a radio je i u drugim mjestima poput Kopra i Pazina.
Tijekom Drugog svjetskog rata odlučio se pridružiti antifašistima i zajedno s Ivanom Goranom Kovačićem postati partizan. Kada je rat završio odlučio se posvetiti drugim aktivnostima, pa se tako više orijentirao na pisanje.
Pisao je romane, putopise, i dnevnike, pripovijetke i epske pjesme. U svojim je zbirkama pjevao o čovjeku, zemlji i pritom se radovao mnogim ljepotama vjerujući u snagu slavenskog čovjeka. Za vrijeme života nije želio odustati od toga da dobro uvijek pobijedi. Svoje razmišljanje je potvrdio djelima poput “S partizanima” i “Pjesme partizanke”.
Najpoznatija djela su: “Veli Jože” (pripovijetke), “Pastir Loda” (roman), “Medvjed Brundo” (epski spjev). Napisao je i zbirke lirike: “Hrvatski Kraljevci” i “Slovenske legende”. Vladimir Nazor je puno pisao za djecu, pa se ističu: “Min-Čan-Lin”, “Dupin”, “Bijeli jelen”, igrokazi “Pepeljuga”, “Pionir Grujo” i “Crvenkapa”.
Umro je u Zagrebu 1949. godine.
Autor: A.P.
Odgovori