Književne vrste još se nazivaju i žanrovi, a suvremena teorija književnosti razlikuje ih od književnih rodova koji su nadređeni pojam. Književni rodovi dijele na književne vrste.
Književne vrste su u prošlosti shvaćane kao unaprijed zadani uzroci prema kojima su nastajala određena književna djela. Danas je značenje ipak opisno (deskriptivno), a ne propisano (normativno).
Književne vrste
- roman – nešto dulji oblik proznog dijela čija radnja obuhvaća velik broj događaja i likova. Ovaj žanr je novovjekovna tvorevina slobodne kompozicije i izraza
- esej – kraća prozna vrsta u kojem je sa znanstvene strane obrađeno znanstveno ili životno pitanje s krajnjim umjetničkim oblikovanjem
- kratka priča – kratki oblik književne vrste koja je u usporedi s romanom i novelom puno sažetija. Njezini počeci mogu se vidjeti u usmenom prepričavanju i anegdoti
- novela – kratak prozni oblik u kojoj se neki zanimljivi događaj obrađuje prema sažetoj formi. Kraća je od pripovijetke
- tragedija – književna vrsta koja se temelji na sukobu likova ili tragičnom događaju. Sukob obično završava tragičnom smrću glavnom lika, ali njegova ideja pobjeđuje
- crtica – kraći tekst napisan u prozi koji za temu ima događaj iz svakidašnjeg života. Može biti lirska, ali i realistična, a obično završava poukom
- komedija – dramska humoristična vrsta koja opisuje smiješne situacije ili ismijava ljudske mane i nedostatke. Obično završava pobjedom poštenja, razuma i pravde.
- ep – veća književna vrsta u stihovima koja obrađuje pojave od povijesne važnosti i općeprihvaćenog značenja
- drama – svi književni tekstovi koji su napisani s ciljem da budu izvedeni na pozornici
- mit – književna vrsta koja proizlazi iz mitskog doživljaja čovječanstva. Govori o nastanku svijeta i čovjeka, o odnosima božanstva i čovjeka te o ljudskim osobinama
Odgovori