• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Knjige
  • Lektire
  • Pjesme
  • Biografije
  • Književnost
  • Jezik
Pitanja za višu ocjenu >>
Pitanja za višu ocjenu >>

Jezikoslovlje

Jezikoslovlje spada pod humanističku znanost, a predmeti istraživanja kojima se bavi su govor i jezik koji zajedno čine jezičnu djelatnost čovjeka. Oni se istražuju u svim oblicima i odnosima. Jezična djelatnost je oblik koji čovjeku omogućuje da promijeni svijet u kojem živi. Jezikoslovlje se trudi utvrditi pravilnosti koje postoje u jezičnom istraživanju te opisati sve jezične pojave bez obzira na srodnost. Uz ovaj termin, često se koristi i termin lingvistika.

Jezikoslovlju se često prigovara da označava ustvari filologiju te da se radi o riječi koji je zastarjela. Međutim, jezikoslovlje je interdisciplinarna znanost koja proučava jezik i psihološke i kognitivne procese kod uporabe jezika, tehnologije za generiranje, analizu i obradu govora i teksta. Ako se vodimo time da je jezik apstraktan dolazimo do zaključka da i samo jezikoslovlje sustav i njegovu realizaciju, a sve to dovodi do psihofizičkog djelovanja. Tako dolazimo do zaključka da jezikoslovlje proučava fizikalne, psihološke i kognitivne procese.

Pošto je jezikoslovlje složena i interdisciplinarna znanost, sistematizacija je otežana. Postoje dvije veće podjele. U prvu podjelu ulaze discipline koje proučavaju jezik i njegovu strukturu i sastav dok u drugu kategoriju ubrajamo discipline koje promatraju jezik izvan njega.

U osnovne jezikoslovne metode spadaju:

  • Morfologija
  • Sintagmatika
  • Fonologija
  • Morfonologija
  • Leksikologija
  • Sintaksa
  • Stilistika
  • Semantika
  • Tvorba riječi

Predmeti jezikoslovnih proučavanja kod odnosa jezika naspram vanjskog svijeta su sljedeće:

  • Antropološka lingvistika
  • Teorijsko jezikoslovlje
  • Behavioristička lingvistika
  • Računalno jezikoslovlje
  • Filozofska lingvistika
  • Neurolingvistika
  • Arealna lingvistika
  • Biolingvistika
  • Etnolingvistika
  • Deskriptivna lingvistika
  • Poredbeno jezikoslovlje
  • Povijesno jezikoslovlje
  • Normativna lingvistika
  • Matematička lingvistika

Iako su dokazi da čovjek svjesno razmišlja o jeziku stari više od dva tisućljeća, o lingvistici se počelo govoriti tek zadnja dva stoljeća. Nekada davno čovjek je sam sebi postanak jezika pokušao objasniti kroz mit i religiju. Smatra se da su najstariji dokazi o bavljenju jezikom nađeni u sumersko-asirskim silabarima te popisima Riječriječi iz čak 2. tisućljeća prije Krista. U ranom razdoblju srednjeg vijeka izjednačeni su gramatika i jezik jer se smatralo da je gramatika na neki način prikaz jezika.

Humanizam i renesansa označavaju preokret u odnosu na dotadašnje razdoblje, a polako se počinju priznavati i narodni jezici, a ne samo latinski jezik. Prvo takvo važnije djelo je djelo Dantea Alighieria Nauk o pučkom jeziku.

U 17. i 18. stoljeću smatralo se da je duh nadređen materiji i na njega se gledalo idealistički.

O jezikoslovlju kao samostalnoj disciplini govori se prvi puta u 19. stoljeću. Tvorac takve lingvistike je Wilhelm von Humboldt.

Sve teorije koje su postojale do početka 20. stoljeća samo su uvod u strukturalističku teoriju. Ženevski lingvist Ferdinand de Saussure postavio je strukturalističku teoriju. Ova teorija na jezik gleda kao na niz struktura jedinica koje se zajedno nalaze u međusobnom odnosu. Svoju vrijednost dobivaju zavisno od uporabe ili opozicije naspram drugih jezičnih elemenata. U današnje vrijeme jezik se više ne promatra tako da ga se na bilo koji način mitologizira ili na način da je on odraz duha. U 20. stoljeću govorimo o lingvistici koja se opisuje i gleda sa stajališta metoda egzaktnih znanosti.

Svi gramatički pojmovi >>

Kako napisati lektiru (video tutorial)

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Književnost.hr traži autore za objavu svojih književnih radova!

Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Tin Ujević Vesna Parun Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlatko Krilić Zvonimir Balog
Popis svih autora >>

Zadnje objave

  • Kako je Potjeh tražio istinu analiza
  • Ep o Gilgamešu
  • Ep o Gilgamešu analiza
  • Djevojčica iz Afganistana
  • Djevojčica iz Afganistana analiza
  • Izdajničko srce
  • Palčić
  • Svinjar
  • Djevojčica sa šibicama
  • Mala sirena

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

sponsored
English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija
English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija