Hrvatska srednjovjekovna književnost trajala je od 8. ili 9. stoljeća pa sve do 1501. godine. Za početak srednjovjekovne književnosti smatra se pojava Branimirovog i Trpimirovog imena u natpisima na latinskom jeziku te moravske misije Metoda i Ćirila iz 863. godine. Završetak ovog razdoblja je vrijeme kada je Marko Marulić pisao “Juditu”.
Iako se i 8. stoljeća smatra početkom srednjovjekovne književnosti, za to nema nikakvih dokaza jer ne postoje tekstovi koji datiraju iz tog razdoblja.
Bašćanska ploča početak je hrvatske srednjovjekovne književnosti, iako ona nije najstariji pisani spomenik.
Srednjovjekovna hrvatska književnost je trojezična. Ona se dijeli na latinicu, glagoljicu i hrvatsku ćirilicu.
Latinica
Latinica je najstarije hrvatsko pismo i ona prevladava sve do 15. stoljeća. Hrvati su je preuzeli od rimskih starosjedilaca. Prve hrvatske riječi su imena: knez Višeslav u krstionici u Splitu, knez Godečaj u Ninu te knez Branimir na više ukrasnih, crkvenih greda.
Glagoljica
Glagoljica je pismo za staroslavenski jezik koje je izumio Grk Konstantin Ćiril kada je 863. godine bio u misiji u Moravskoj na koju ga je pozvao knez Ratislav. Nakon što su bili protjerani, učenici 885. godine dolaze u Hrvatsku. Tada se usporedno razvijaju staroslavenski jezik, hrvatska redakcija (čakavska i kajkavska) i inačica pisma, odnosno uglata glagoljica. Uglata glagoljica upotrebljavala se u Istri i na otocima do 19. stoljeća.
Ćirilica
Ćirilica je srednjovjekovno grčko pismo koje je uređeno za slavenski jezik. Kod nekih južnih i istočnih slavenskih naroda, ovo pismo je zamijenilo glagoljicu. Hrvatska ćirilica je poseban oblik tog pisma, a zove se još bosančica, bosanica ili zapadna ćirilica. Na ovom pismu poznata djela su: Povaljski prag, Povaljska istina, Poljički statut, Libro od mnozijeh razloga i roman o Aleksandru Velikom.
U ovom razdoblju koristila su se tri jezika:
- latinski jezik – najstariji hrvatski zapisi od samih dolazaka Hrvata, pisani su upravo tim jezikom. Latinski je bio službeni jezik sve do 1847. godine kada je ukinut.
- staroslavenski jezik – u Hrvatsku je došao 885. godine kada su Metodijevi učenici protjerani iz Panonije. Koristio se u Istri i Kvarneru, u Dalmaciji, Primorju i po otocima.
- hrvatski jezik – naziva se još i “narodni jezik”. Koristio se na mjestima koja nisu bila bliska oltarima i bogoslužju.
Prvi tekstovi
Prvi književni tekstovi u ovom razdoblju su: biblijski tekstovi koje su prevodili Ćiril i Metod, a nakon 13. stoljeća to su apokrifi i legende, misali i brevijari, romani, pripovijesti, propovijedi, dramski tekstovi, crkvene pjesme, poučna proza, ljetopisi i drugo.
Prva tiskana knjiga – inkunabula (knjiga tiskana do 1500. godine, u početku tiskarstva) bila je “Misal po zakonu Rimskog dvora”, a tiskana je 1483. godine. Ona je tiskana prema “Misalu kneza Novaka”. Nakon toga tiskan je “Brevijar po zakonu Rimskog dvora”, 1491. godine. “Lekcionar” je prva knjiga na hrvatskom jeziku tiskana na latinicom.
Odgovori