Hrvatska renesansa javlja se krajem 15. i početkom 16. stoljeća kada se u Hrvatskoj javljaju novi žanrovi i književne vrste. Javljaju se teme, književne vrste i oblici karakteristični za istu takvu književnost u Italiji.
Naime, u sto su vrijeme hrvatski gradovi na jadranskoj obali pod velikim talijanskim utjecajem zbog veza i prometa, državno-pravnog stanja i samog položaja.
Još uvijek nije normiram književni narodni jezik pa autori književnih djela pišu na idiomima zavičaja iz kojih dolaze.
Hrvatska renesansna književnost promatra se u sklopu književnih krugova, a to su:
- splitski krug – Mako Marulić i ostali
- šibenski krug – Juraj Šižgorić i ostali
- dubrovački krug – Šiško Menčetić, Džore Držić, Dominko Zlatarić, Dinko Ranjina i ostali
- hvarski krug – Petar Hektorović, Hanibal Lucić, Martin Benetović i ostali
- zadarski krug – Brne Karnarutić, Petar Zoranić i ostali
U Dubrovniku se pojavljuju prvi značajni liričari, a to su Džore Držić i Šiško Menčetić. Oni većinom pišu ugledajući se na Petrarku, ali nadahnuće pronalaze i u usmenom narodnom stvaralaštvu.
Piše se ljubavna, epska, satirična i pokladna poezija, a posebno mjesto autori književnih djela pridaju pjesničkim poslanicama. Teme vezuju za svoj kraj i svoju obitelj, predstavljaju sebe i kroz djela se obraćaju jedni drugima.
U velikom hrvatskom renesansnom gradu Dubrovniku posebna je pažnja posvećena i kazališnom životu, odnosno renesansnoj drami kojoj su prethodila crkvena prikazanja. Najznačajnije dramske vrste bile su komedije i pastorale, a najpoznatiji komediograf bio je Marin Držić.
Odgovori