• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Obrazovanje
  • Lektire
  • Pjesme
  • Književnost
  • Jezik
  • Knjige
Pitanja za višu ocjenu >>

Hrvatska gramatika

Hrvatska gramatika uključuje pravopisne, pravogovorne, leskičke i gramatičke norme koje se odnose na riječi, govor, pisanje i značenje riječi.

Pravopis jezika bavi se detaljnijim objašnjenjem o pravilima pisanja malog i velikog slova, o interpunkcijskim znakovima, tuđicama itd.

Interpunkcijski znakovi podrazumijevaju rečenične znakove uz pomoć kojih se razdvaja rečenica. To su zarez, točka, upitnik, točka sa zarezom, navodnici, uskličnik, zagrada, crtica, izostavnik, spojnica, dvotočje, trotočje.

Hrvatski jezik podrazumijeva tri narječja: čakavsko, kajkavsko i štokavsko. Kako štokavskim narječjem priča preko 57% Hrvata, upravo je ono odabrano za osnovu modernog hrvatskog standardnog jezika u kojem se nalazi velik broj riječi iz čakavskog i kajkavskog narječja.

U hrvatskom jeziku postoje tri podjele fonema: prema mjestu tvorbe, otvorenosti prolaza zračne struje i prema zvučnosti.

Naglasak je pojam koji se često koristi, a znači isticanje sloga bilo jačinom ili visinom izgovora ili jedno i drugo.

U hrvatskom jeziku često se može čuti za riječ morfem, a koji se odnosi na najmanji jezični odsječak s vlastitim značenjem. Leksem za razliku od morfema podrazumijeva ukupnost svih oblika koje neka riječ može imati.

U hrvatskom jeziku postoje promjenjive (zamjenice, imenice, glagoli, brojevi, pridjevi) riječi i nepromjenjive (usklici, čestice, prijedlozi, veznici, prilozi) riječi.

Zamjenice, imenice, brojevi i pridjevi imaju padež, rod i broj dok glagoli nemaju rod, padež ni broj. Oni se konjugiraju jer imaju glagolska vremena. Pridjevi se mogu svrstati u tri stupnja: pozitiv, komparativ i superlativ.

U jeziku se razlikuju glagolska vremena kao što su prošlost, sadašnjost i budućnost. Prošlost obuhvaća perfekt (prošlo svršeno vrijeme), imperfekt (prošlo svršeno vrijeme), pluskvamperfekt (pretprošlo vrijeme) i aorist (prošlo svršeno vrijeme). Budućnost obuhvaća futur prvi i futur drugi.

Glagolski načini kao što su imperativ te kondicional prvi i drugi ne izražava konkretno vrijeme, a uz pomoć glagolskih stanja opisuje se radnja koju radi subjekt ili koja se na njemu radi.

Postoje glagolski pridjevi radni i trpni te prilozi nastali od glagola kao što su sadašnji i prošli.

U hrvatskom jeziku dosta često se koriste glasovne promjene kao npr palatalizacija, sibilarizacija, vokalizacija, nepostojano a, prijeglas, prijevoj, nepostojano e, refleksi jata, navezak, gubljenje suglasnika, jednačenje po zvučnosti, jednačenje po mjestu tvorbe.

U našem jeziku postoje dvije podjele rečenica, prva se dijeli na usklične, upitne i izjavne. Druga se dijeli na jednostavne rečenice s jednim predikatom, a koje mogu biti neproširene s jednim predikatom ili subjektom te proširene s predikatom, subjektom i dodacima.

Složene rečenice mogu biti nezavisno složene s jednom ili više jednostavnih rečenica te zavisno složene od dvije ili nekoliko jednostavnih rečenica, a ne mogu stajati posebno.

Zavisno složene rečenice se dijele na dopusne, uzročne, posljedične, pogodbene, objektne kao dio objekta, subjektne u kojima je odnos subjekta prema predikatu te objektne.

U našem jeziku često se može čuti za frazeme ili jezične jedinice koje se sastoje od nekoliko članova, ali tijekom govora imaju jedno značenje.

Svi gramatički pojmovi >>

Kako pisati lektire



Zaprati Kralja Lektira!


Savjeti

  • Upute za pisanje eseja
  • Upute za lektiru
  • Bilješke tijekom čitanja lektire
  • Dnevnik čitanja lektire
  • Najbolje vrijeme za čitanje lektire
  • Čitanje s razumijevanjem
  • Kako brzo pročitati lektiru
  • Kako zavoljeti čitanje lektira
  • Kako napisati lektiru
Pregled svih savjeta >>

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Zaprati Kralja Lektira



Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Tin Ujević Vesna Parun Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlata Kolarić-Kišur Zlatko Krilić
Popis svih autora >>

Zadnje objave

  • 10 grešaka kod pisanja lektire i kako ih izbjeći
  • Kako napisati lektiru
  • Sto godina samoće
  • Iz velegradskog podzemlja
  • Homersko pitanje
  • Homersko pitanje – teorije
  • Charlie i tvornica čokolade
  • Anđeo u zvoniku
  • Zeleni pas
  • Alkar

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Savjeti
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2025. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija