Vjerovanja starih naroda i njihovih kultura zasnovana su na legendama i mitovima junaka i bogova, a oni su pobudili veliko zanimanja jer vrlo lako mogu otkriti kako su živjeli ondašnji narodi.
Definicija mitologije govori da je ona skup mitova pojedinih naroda, civilizacije ili religije, a proučava priče čiji su junaci heroji, bogovi ili polubogovi. Te priče nastale su na temelju mita, tradicije, legende ili usmene predaje.
Očuvana baština grčke kulture ostavlja nas i danas bez daha. Tako su poznate tvrđave Mikene i Korinta, grobovi u Pilu, oružje, ukrasi i zlatno posuđe koje se čuva u muzejima Atene. Sva ta djela nastala su vrijeme kada su Rimljani bili još barbari. Oni su tek kasnije postali gospodari Grčke pa i cijeloga svijeta.
Grčka mitologija sastoji se mitova ili legendi o herojima i bogovima. Njezin začetak nalazi se u vjerovanjima starih Grka. Grčki bogovi imali su izgled čovjeka te sve njegove mane i vrline. Jedina razlika bila je u tome što su oni bili besmrtni. Također, imali su sposobnost biti nevidljivi, nisu mogli biti ranjeni i putovali su brzinom svjetlosti. Njihov život odvijao se na Olimpu.
Izvješća o njihovim životima dugi su niz godina širena usmenom predajom kroz pjesme, a danas o njima znamo i u starogrčkoj književnosti.
Najraniju grčku književnost čine epovi “Ilijada” i “Odiseja” autora Homera. Njihov jezik je poseban jer nije napisan na niti jednom govornom narječju niti narječjima koji su se mogli naći u nekim zapisima ili kasnijoj književnosti. Epovi su bili namijenjeni recitiranju. Zatim djelo “Teogonija” (Porijeklo Bogova) autora Hezioda koje također čini jednu od prvih djela grčke književnosti. Njihova zajednička poveznica je još složenost.
Grčka književnost temelj je za proučavanje i otkrivanje grčkih mitova. No, ipak nikada do sada niti jedna teorija nije dovoljno dobro objasnila grčku mitologiju. Razlog tomu je taj što mitovi nemaju jednu funkciju i oblik. Kao i u svim mitologijama, tako i u ovoj, poneki elementi su uzeti od nekih drugih naroda. Gledajući je kao cjelinu, grčka mitologija je izvor oblikovanja grčkog čovjeka.
Grčka mitologija nastala je od čovjeka te od naroda. Njihov cilj je bio objasniti zakone života i prirode koji su u to vrijeme postojali. Iz tog razloga, grčki su mitovi nadahnuti ljepotom pripovijedanja. Krasi ih velika upotreba raznih motiva i pjesnička ljepota. Glavni likovi su bogovi, ali i veliki heroji koji su također povezani na neki način s bogovima.
Bogovi s vremenom stare, no nikada ne umiru, oni su besmrtni, a iz tog razloga kod ljudi izazivaju veliko strahopoštovanje. Čovjek prema njima osjeća strah, divljenje i sram. Komunikacija s bogovima se odvijala posredno ili direktno jer bogovi su imali moć poprimanja i nekih drugih oblika, osim oblika čovjeka. Komunikacija se mogla odvijati i u snu, a velik broj znakova iz prirode kao što su grmljavina, ptice te zvijezde, često su se objašnjavala kao božje obraćanje ljudima. Kao znak zahvalnosti bogovima su se prinosile žrtve te su im bile izricane molitve.
Odgovori