Glasovne promjene predstavljaju promjene glasova zbog promjene oblika riječi uz međusoban utjecaj sličnih ili različitih zvučnih svojstava ili zbog tvorbe riječi.
Glasovne promjene se događaju na granici riječi i riječi, na granici osnove i morfema te na granici morfema i osnove. Mogu se javiti samo tijekom izgovora ili u izgovoru ili pismu.
Postoji nekoliko glasovnih promjena u našem jeziku:
Nepostojano a
Nepostojano a je promjena gdje se samoglasnik a u nekim oblicima i riječima gubi dok se kod istih riječi u drugim oblicima opet pojavljuje.
dvorac-dvorci
Nepostojano e
Nepostojano e je promjena uobičajena za kajkavsko narječje kada se samoglasnik e javlja samo u nekim oblicima riječi.
Vrbovec-Vrbovca
Navezak
Navezak se odnosi na pokretni samoglasnik koji može doći na kraju riječi da ne mijenja značenje.
Dosad – dosada
Nikad – nikada
Vokalizacija
Vokalizacija je promjena koja se događa na kraju riječi i na kraju sloga.
Anđeo – anđela
Posao – posla
Palatalizacija
Palatalizacija je promjena u hrvatskom jeziku gdje se suglasnici k, g, h ispred e ili i mijenjaju u č, ž, š.
Otok – otočje
Muha – mušica
Sibilarizacija
Sibilarizacija je promjena gdje se suglasnici k, g, h kod nekih oblika ispred i mijenjaju u c, z, s.
Ruka – ruci
Vuk – vuci
Jotacija je promjena spajanja nepalatalnog suglasnika c, d, g, h, k, l, n, s, t, z s glasom j pri čemu se tvore suglasnici č, đ, ž, š, lj, nj, ć.
Klizati – kližem
Dalek – dalji
Brz – brži
Jednačenje po zvučnosti
Jednačenje po zvučnosti je promjena u kojoj šumnici zvuče jednako i razlikuju se po svojstvu zvučnosti. Prvi suglasnik se zamjenjuje suglasnikom po zvučnosti drugom suglasniku skupa.
Razlikujemo zvučne suglasnike: g, z, ž, dž, đ, b, d
Bezvučni suglasnici su: s, š, č, ć, f, h, c, p, t, k
Ako se nađu dva šumnika od kojih je prvi zvučan, a drugi bezvučan, dolazi do promjene bezvučnim parnjakom kod prvog. Npr šiba – šipka
Odstupanja su npr kada je u pitanju jednačenje na slovo v, pa je tako zdravstvo, a ne zdrafstvo.
Ako se nađu dva šumnika od kojih je prvi sada bezvučan, a drugi zvučan, dolazi do promjene kod prvog uz pomoć zvučnog parnjaka. Npr svat – svadba
Odstupanja su moguća u domaćim složenicama Josipdol.
Jednačenje po mjestu tvorbe
Jednačenje po mjestu tvorbe je kada se nađu dva glasa koja su različita po mjestu tvorbe. Do jednačenje dolazi tako da se prvi zamijeni parnjakom koji je po tvorbi jednak drugome. Dolazi do jednačenja šumnika s, z, h i n.
Voziti – voznja – vožnja
Kazniti – kaznjiv – kažnjiv
Jednačenje po mjestu tvorbe
Radi se o promjeni kada se nađu zajedno dva glasa koja su različita po mjestu tvorbe, a jednače se na taj način da se prvi zamijeni parnjakom koji po tvorbi odgovara drugome. Dolazi do jednačenja šumnika s, z, h i zvonačnika n.
Misao – mislju – mišlju
Prositi – prosnja – prošnja
Prijeglas
Prijeglas je promjena u pojedinim jezicima gdje se samoglasnici mijenjaju u nekim situacijama. U našem jeziku prijeglas označava promjenu u kojoj se samoglasnik o iza palatala, št, žd, suglasnika i skupova mijenja u samoglasnik e.
Prištevi, puževi, muževi za množinu imenica srednjeg i muškog roda.
Kraljem, pažem, poljem za instrumental jednine muškog i ženskog roda.
Prijevoj
Prijevoj je glasovna promjena u kojoj se izmjenjuju samoglasnici srodnih riječi. Čest je u engleskom i njemačkom jeziku, a najviše kod nepravilnih glagola.
U hrvatskom jeziku se prijevoj nekada primjenjivao kao npr lijegati – ležati.
Refleksi jata
Refleksi jata sastoje se od samoglasnika e, ije, je, e, i. Radi se o promjeni pod nazivom alternacije. U dugom slogu se pojavljuje ije, a u kratkom je.
Razumjeti – razumijevanje
Dospjeti – dospijevati.
Mjeriti – mjerenje, premjestiti – premještanje predstavljaju odstupanja.
Ispadanje suglasnika
Ispadanje suglasnika predstavlja glasovnu promjenu gdje od dva suglasnika ostaje jedan.
Bez + zvučni = bezvučni
Sudac – suca
Otac – oca.
Radi li se o prefiksalnoj tvorbi riječi, suglasnici se gube.
Odgovori