• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Obrazovanje
  • Lektire
  • Pjesme
  • Književnost
  • Jezik
  • Knjige
Pitanja za višu ocjenu >>

Fonemi

Fonemi predstavljaju jezične jedinice koje nemaju značenje, ali bez obzira na to, fonemi su važni za značenje jer udruživanjem s drugim fonemima nastaju riječi koje imaju različita značenja i objašnjenja.

Uočljiva je razlika između dvije riječi gledati i sipati na temelju glasovnog sastava. Iako je niz slova ati isti kod jedne i druge riječi, razlika postoji u slovima g i s.

Fonemi predstavljaju i apstrakcije, a ne samo fizičke segmente. Oni se uglavnom bilježe između kosih crta kao npr /c/.

Fonemi mogu imati nekoliko različitih alofona ili zvukova. Alofoni predstavljaju glasovnu inačicu fonema, gdje izgovor ovisi o pojedincu i o okolini u kojoj se nađe.

Želi li se utvrditi pripadaju li dva alofona istom fonemu, bilo bi dobro pronaći minimalni par ili riječi koje se razlikuju za jedan fonem koji se proučava.

Najbolji primjer je u riječima kao što su mačka i tramvaj. Slovo m se u riječima drugačija izgovara i dok kod prvog primjera fonem predstavlja dvousnenik, kod riječi tramvaj je zubnousnenik.

Fonemi se u hrvatskom jeziku ne mogu slobodno kombinirati jer postoje ograničenja kada je u pitanju njihova raspodjela.

Fonem je u hrvatskom jeziku stvoren kao organizacijski uzorak između velikog broja glasova različitih jezika od kojih svaki ima više obilježja, nego što je nužno kada je u pitanju razlikovanje značenja.

Fonemi omogućavaju lingvistima da odvoje slične glasove kao članove iste početne jedinice. Širi su od fonetskog pojma glas jer se mogu ostvariti uz pomoć brojnih glasova, ali je prema obilježjima sažetiji od fonetskog pojma jer sadrži samo razlikovna obilježja, dok glas sadrži nerazlikovna i razlikovna.

Fonemima se danas različito pristupa. Škola u Pragu tako određuje foneme kao skup apstraktnih razlikovnih obilježja. Lingvisti u Americi raščlanjuju fenomene, a u novije doba su se pojavile teorije koje se ne služe fonemom.

Svi gramatički pojmovi >>

Kako pisati lektire



Zaprati Kralja Lektira!


Savjeti

  • Upute za pisanje eseja
  • Upute za lektiru
  • Bilješke tijekom čitanja lektire
  • Dnevnik čitanja lektire
  • Najbolje vrijeme za čitanje lektire
  • Čitanje s razumijevanjem
  • Kako brzo pročitati lektiru
  • Kako zavoljeti čitanje lektira
  • Kako napisati lektiru
Pregled svih savjeta >>

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Zaprati Kralja Lektira



Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Tin Ujević Vesna Parun Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlata Kolarić-Kišur Zlatko Krilić
Popis svih autora >>

Zadnje objave

  • 10 grešaka kod pisanja lektire i kako ih izbjeći
  • Kako napisati lektiru
  • Sto godina samoće
  • Iz velegradskog podzemlja
  • Homersko pitanje
  • Homersko pitanje – teorije
  • Charlie i tvornica čokolade
  • Anđeo u zvoniku
  • Zeleni pas
  • Alkar

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Savjeti
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2025. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija