Feljton je vrsta književnog žanra koji po svojim karakteristikama objedinjuje novinarstvo i književnost, zadovoljavajući uvjete oba stila.
U početku se feljtonom smatrao tekst koji se objavljivao u novinama, ali čiji bi sadržaj bio pretežito književnog karaktera. Poput kritika, on bi osmatrao umjetnička ili književna djela ili pak znanstvene teme, ali bi njegova pisana forma bila slobodna, stil jednostavniji, a jezik prisniji čitatelju, pa je time bio čitalački prihvatljiviji širokim masama. Ovakva forma naslijeđena je još iz doba prosvjetiteljstva kada su se znanstvene ili visokoumjetničke knjige prikazivale u nešto jednostavnijim formama kako bi bile razumljive manje učenom ili manje stručnom čitateljstvu.
Feljton se kao književna vrsta odvojio od novinarskog članka u 19. stoljeću, kada je opet J.L. Geoffroy tiskao članke na posebno umetnutom listu u jednim novinama. Ti članci postali su toliko popularni da su se počeli tiskati u samim novinama, ali na posebnom mjestu, poput današnjih kolumni.
Kasnije se feljton razvio u formu kojom nalikuje ili eseju ili kraćem članku koji komentira aktualnu temu. Feljtoni svojim sadržajem proširuju znanje o aktualnim stvarima ili događajima, ali ne kao nekakvi izvještaji, već kao komentari na te izvještaje, kakve susrećemo u novinskom članku. Feljton je donekle osoban, ali i poprilično objektivan stav o nekoj aktualnoj temi koja bi čitatelja trebala obavijestiti o široj slici te teme, kakvu ne može dobiti iz novinskog izvještaja.
Danas se feljtoni često nazivaju i kolumnama, a u nekim državama, poput Njemačke, feljtonom se smatra cijeli odjeljak u novinama posvećen kulturi i umjetnosti.
Feljtoni osim umjetnosti, najčešće za temu imaju politiku, ekonomiju, gospodarstvo, međunarodne odnose, socijalna pitanja i slično. Ta pitanja obrađena su stilom koji više nalikuje na književni nego na novinarski. Feljton je često napisan duhovitim i svakako živim stilom, kako bi bio zanimljiv širokim čitateljskim masama.
Iz forme feljtona razvila se još jedna književna forma – roman-feljton, koji se također objavljivao zajedno s novinama, te imao visoku čitanost zbog svojih zanimljivih radnji. S vremenom je feljton kao vrsta postao obezvrijeđen jer se smatralo da previše podilazi čitatelju i nije dovoljno objektivan ni kritičan.
Feljton se u hrvatskom jeziku naziva još i podlistak (jer je u svojoj prvoj formi bio objavljivan kao poseban, dodani list u novinama), a dolazi od francuske riječi feuilleton, nastale od riječi feuillet, što znači list papira.
Poznati hrvatski feljtonisti bili su August Šenoa, Tin Ujević, Antun Gustav Matoš, Antun Šoljan i mnogi drugi.
Odgovori