• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Lektire.hr

pomoć pri pisanju lektira

  • Naslovnica
  • Obrazovanje
  • Lektire
  • Pjesme
  • Književnost
  • Jezik
  • Knjige
Pitanja za višu ocjenu >>

Ditiramb

Ditiramb je vrsta pjesme koja se odlikuje time što je veoma vesela, odiše radošću i oduševljenjem. Njome se prvenstveno slave životne radosti i prirodne ljepote. Ditirambima su se najprije zvale sve pjesme posvećene bogu Dionizu. On je bio grčki bog vina, stoga ne čudi da su pjesme koje se pjevaju njemu u čast uvijek vesele. Ditirambi su se najčešće pjevali i to u zboru.

Budući da ova vrsta pjesme potječe iz antičke grčke, a tematski se smješta u anakreontski krug pjesama. Anakreont je bio starogrčki pjesnik poznat po svojim veselim, najčešće pjevnim pjesmama o ljubavi i vinu, posvećenima Dionizu. Nakon Anakreonta, ditirambe je pisao i Korićanina Arion, ali ih je on prilagodio običnom narodu, te se zato te pjesme nazivaju pučkim ditirambima. Kasnije se ditiramb u grčkoj književnosti razvio u druge forme. Aristotel je naveo da su se ditirambi izvodili pod maskama, što su bili prvi znaci nastanka drame. Ovo je vodilo k razvitku komedija, satirskih igra, a na kraju i tragedija.

Iako se ditiramb najčešće veže uz grčkog pjesnika Anakreonta koji je popularizirao ovu formu, prvi ditirambi potječu još iz helenske književnosti, gotovo dvjesto godina starijoj od antičke. Tada se ovim izrazom označavala narodna usmena pjesma kojom se slavio Dioniz. Danas se ditirambom smatra vesela, burna pjesma, koja također veliča Dioniza, ali i sve ostale ljepote života, naročito prirodu. Ova lirska pjesma mora biti vrlo maštovita, tako da odvede čitatelja u jedan čaroban svijet. Ton ove vrste pjesme mora biti vedar i mora odisati oduševljenjem, jer se njome veliča uživanje i sreća zemaljskog života.

Primjer ditiramba pokazat ćemo upravo na Anakreontovoj pjesmi “Pijuckajmo”:

“Hajde, momče, nosi nama čašu veću da na dušak
Iskapim je. Deset nalij mjera vode, a pet vina!
Bez obijesti svake želim opet sad se proveselit.

Hajde, nemojmo mi više s krikom, vikom kao Skiti
Uz čašu se zabavljati, piti, nego pijuckajmo,
Krasne pjesme pripjevajmo!”

Svi pojmovi iz književnosti >>

Kako pisati lektire



Zaprati Kralja Lektira!


Savjeti

  • Upute za pisanje eseja
  • Upute za lektiru
  • Bilješke tijekom čitanja lektire
  • Dnevnik čitanja lektire
  • Najbolje vrijeme za čitanje lektire
  • Čitanje s razumijevanjem
  • Kako brzo pročitati lektiru
  • Kako zavoljeti čitanje lektira
  • Kako napisati lektiru
Pregled svih savjeta >>

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Zaprati Kralja Lektira



Top autori

Anto Gardaš Antun Branko Šimić August Šenoa Biblija Braća Grimm Charles Perrault Dinko Šimunović Dobriša Cesarić Dragutin Tadijanović Hans Christian Andersen Hrvoje Hitrec Ivan Kušan Ivana Brlić-Mažuranić Miroslav Krleža Nada Iveljić Ranko Marinković Silvije Strahimir Kranjčević Slavko Mihalić Tin Ujević Vladimir Nazor William Shakespeare Željka Horvat-Vukelja Zlata Kolarić-Kišur Zlatko Krilić Zvonimir Balog
Popis svih autora >>

Zadnje objave

  • 10 grešaka kod pisanja lektire i kako ih izbjeći
  • Kako napisati lektiru
  • Sto godina samoće
  • Iz velegradskog podzemlja
  • Homersko pitanje
  • Homersko pitanje – teorije
  • Charlie i tvornica čokolade
  • Anđeo u zvoniku
  • Zeleni pas
  • Alkar

Informacije

  • Pomoć
  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Korisno

  • Pitanja za ponavljanje
  • Knjige
  • Analize pjesama
  • Književnost
  • Jezik
  • Savjeti
  • Zatražite novu lektiru

Lektire

  • Po autorima
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Pjesme

Mreža portala

  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2010.–2025. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija