Biografija je vrsta književnog djela koja sadrži podatke iz života neke stvarne ili izmišljene osobe, a kojima se opisuje život te osobe. Za razliku od životopisa, biografije ne sadrže samo činjenične podatke o nekoj osobi, na primjer, datum i mjesto rođenja i smrti, podaci o školovanju i zaposlenju, već i neke privatne sadržaje. Ti privatni sadržaji uključuju podatke o obitelji, roditeljima i supružnicima osobe, ali i mnogo dublje i intimnije priče, poput priča o osobnim motivima, nekim vrlinama i manama osobe, njenim osjećajima i problemima, te načinima na koji se nosila s njima.
Biografija se od životopisa razlikuje po tome što ona mora biti zanimljiva, nikako suhoparna. Ona nije samo nabrajanje činjenica, jer biografsko prikazivanje nečijeg života mora prikazati život te osobe u punini, te nerijetko ima zadaću i inspirirati, naučiti čitatelja nečemu, a ponekad i zabaviti. Biografije mogu biti pisane kao komedije ili kao drame, te su najčešće i veoma poučne.
Budući da biografija prikazuje cjeloviti život osobe, dobra biografije time daje uvid i u karakter osobe o kojoj se govori. Kroz kronološki prikaz događaja iz života, saznajemo zašto je ta osoba postala takvom kakva jest i kako je taj razvoj utjecao na njezin rad, život, međuljudske odnose i ostale značajne segmente čovjekova života. Biografiju stoga ne čine samo rekonstruiranje činjenica, već i njihovo obrazloženje. Upravo zbog tog obrazloženja biografiju karakteriziraju obilježja pripovijesti.
Biografija uvijek mora imati isključivo istiniti sadržaj. Mora biti vjerodostojna, a njezine činjenice se moraju moći provjeriti. Biografija nije poput biografskog romana, u kome se činjenični sadržaj nadopunjava izmišljenim, ona mora biti posve istinita. Kod pisanja biografije, pisac se služi bilo kojom vjerodostojnom građom koja će mu otkriti činjenice iz života osobe o kojoj piše. To mogu biti pisma, zapisi, bilješke, dnevnici ili memoari, autobiografije, nekakva arhivska građa, ali u sjećanja nekih osoba, fotografije ili druge knjige.
Prve biografije dolaze još iz vremena starog Egipta i Babilona. Prvim biografijama nazivamo i Legende o Gilgamešu, te o Eunumu Elišu koja se nalazi u Bibliji. Te priče govore o životima proroka i kraljeva koji su živjeli u to vrijeme. Sljedeće najstarije biografije su one koje dolaze iz vremena antike, iz stare Grčke i Rima. Najpoznatije biografije iz tog vremena su Plutarhove. On je bio grčki povjesničar koji je pisao o mnogim slavnim ličnostima tog vremena.
Ipak, popularnost biografije rasprostranila se tek u 17. stoljeću. Tada je ona postala samostalni književni žanr, a ne samo dio epova ili saga. Te biografije prikazivale su živote raznih vladara te narodnih ili plemićkih heroja. U renesansi su se počele i pisati biografije o umjetnicima i znanstvenicima. Danas se biografije pišu o svim ljudima koji su zanimljivi javnosti iz bilo kojeg razloga. Zato danas imamo i biografije raznih glumaca, glazbenika, političara, sportaša i ljudi raznih profesija koji su zbog bilo kojeg razloga dio javnog života. U 20. stoljeću biografije su postale naročito popularne te se trenutno smatraju najproduktivnijom granom u izdavaštvu. One više nisu samo dokumentarističke i povijesne, već i publicističke, a u novije vrijeme i beletrističke.
Odgovori