Beletristika je pojam koji definira sve one oblike književne proze koje služe za zabavu ili imaju nekakvu estetsku vrijednost. Beletrističke knjige su one koje nisu znanstvene, ne pripadaju stručnoj literaturi ili udžbenicima, te ne pripadaju nikakvoj struci. Beletristička književnost služi isključivo zabavi i uživanju, nikako bilo kakvim znanstvenim, religioznim ili praktičnim ciljevima. Književne vrste koje spadaju pod beletrističku književnost uglavnom su novele i romani, ponekad i pjesništvo, te feljtoni i književna kritika.
Beletristika dolazi od francuskih riječi belles lettres, a u doslovnom prijevodu znači “lijepa književnost”, te spada pod estetsku kategoriju književnosti. Ovo područje književnosti nastalo je u 17. stoljeću, a po svojim karakteristikama našlo se između stručne, znanstvene literature i izuzetno jeftinih i jednostavno napisanih knjiga koje su mogli razumjeti “obični ljudi”. Beletristika nije ni jedno od toga. Ona nije stručna, suhoparna i znanstvena, ali ima mnogo veću umjetničku vrijednost od trivijalne šund-književnosti.
U 18. stoljeću beletristička književnost sadržavala je veliki broj žanrova, uglavnom prozne fikcije. Čitali su je ljudi koje nije zanimalo stručno učenje, već su htjeli čitati za zabavu te zbog znatiželje i uzbudljive radnje.
Danas se u beletrističku književnost ubrajaju i memoari, politički memoari, biografije i autobiografije, romani svih žanrova, poezija, čak i časopisi. Pod beletristikom danas najčešće smatramo romane čija je radnja fikcija, a koji su stekli nekakvu popularnost među čitateljima.
Odgovori