Roman "Junak našeg doba" obilježio je razdoblje ruskog romantizma. U romanu se isprepliću niti romantike i snažnih psiholoških likova koji proživljavaju razne situacije, svaki na svoj način. Roman je niz kratkih priča sažetih u jednu cjelinu koje se međusobno nadopunjuju. Sama radnja nema strukturu romana već ostavlja mnogo nedorečenog što se upotpunjuje u narednim … [više]
Mihail Jurjevič Ljermontov
Mihail Jurjevič Ljermontov rođen je 2. listopada 1814. u Moskvi. Otac mu je bio iz osiromašene plemićke obitelji koju je u 17. stoljeću osnovao Škotski došljak. Kada je imao tri godine umrla mu je majka.
Njegova baka i otac nisu se slagali pa je brigu o njemu ipak na kraju dobila njegova baka. Njihov je sukob utjecao na njega te se već od malih nogu povlačio u sebe. Često bolesnog, baka ga je vodila u toplice na Kavkaz. Bio je očaran ljepotom kavkaskog gorja, a zavičaj ga se toliko dojmio da ga je spominjao i opisivao u mnogim svojim djelima.
Potresen viješću o Puškinovoj pogiblji, napisao je pjesmu "Pjesnikova smrt" i time privukao pažnju šireg čitateljstva pa i dvora. Puškinova smrt bila je prekretnica u njegovom opusu. Od 1837. do 1841. godine napisao je svoje najbolje djelo i jedini roman "Junak našeg doba". U te četiri godine stvorio je mnoštvo zrelih umjetničkih djela, od kojih su neka ugrađena u temelje ruske književnosti 19. stoljeća.
U vojnoj školi sukobio se s oficirom Martinovom i 15. srpnja 1841. Ljermontov umire u dvoboju u podnožju planine Mašuk. Ljermontov je stajao nasmiješen, s pištoljem podignutim uvis, kad ga je Martinov pogodio ravno u srce.
Iza svoga kratkog, ali burnog i života ostavio je opus od preko 400 pjesama, 26 poema i pjesničkih pripovijesti, 5 drama i 2 nedovršena romana.
Fatalist
Fatalist je naziv pripovijetke koja čini dio Ljermonotova romana "Junak našeg doba". Pripovijetka je smještena na sam kraj romana te se može čitati zasebno, neovisno o ostatku romana. Takvi su i drugi dijelovi romana, a poveznica im je protagonist Pečorin. Roman je podijeljen na dva dijela. U prvom dijelu nalaze se pripovijetke "Bela", "Maksim Maksimič" i "Pečorinov dnevnik". U … [više]