Mihail Jurjevič Ljermontov

Mihail Jurjevič Ljermontov rođen je 2. listopada 1814. u Moskvi. Otac mu je bio iz osiromašene plemićke obitelji koju je u 17. stoljeću osnovao Škotski došljak. Kada je imao tri godine umrla mu je majka.

Njegova baka i otac nisu se slagali pa je brigu o njemu ipak na kraju dobila njegova baka. Njihov je sukob utjecao na njega te se već od malih nogu povlačio u sebe. Često bolesnog, baka ga je vodila u toplice na Kavkaz. Bio je očaran ljepotom kavkaskog gorja, a zavičaj ga se toliko dojmio da ga je spominjao i opisivao u mnogim svojim djelima.

Potresen viješću o Puškinovoj pogiblji, napisao je pjesmu "Pjesnikova smrt" i time privukao pažnju šireg čitateljstva pa i dvora. Radi te pjesme, u kojoj je za Puškinovu smrt krivio rusku visoku klasu, Ljermontov je bio premješten na Kavkaz.

Svoje stvaralaštvo započeo je pod utjecajem Puškina i Byrona, a pisao je drame, romane i pjesme. Kao romantičarski pisac pisao je o ruskoj prošlosti i tragičnim junacima, osuđivao je tadašnje društvo i veličao snažne ljudske karaktere.

Puškinova smrt bila je prekretnica u njegovom opusu. Od 1837. do 1841. godine napisao je svoje najbolje djelo i jedini roman "Junak našeg doba". U te četiri godine stvorio je mnoštvo zrelih umjetničkih djela, od kojih su neka ugrađena u temelje ruske književnosti 19. stoljeća.

U vojnoj školi sukobio se s oficirom Martinovom i 15. srpnja 1841. Ljermontov umire u dvoboju u podnožju planine Mašuk. Ljermontov je stajao nasmiješen, s pištoljem podignutim uvis, kad ga je Martinov pogodio ravno u srce.

Iza svoga kratkog, ali burnog i života ostavio je opus od preko 400 pjesama, 26 poema i pjesničkih pripovijesti, 5 drama i 2 nedovršena romana.